Kina gradi ogromni vojni kompleks u sjeverozapadnoj pustinji s više od 80 lansirnih rampi, bunkera i komunikacijskih čvorišta u blizini izoliranih nuklearnih silosa koji čuvaju njene dalekometne rakete. Infrastruktura je centrirana oko dvije oktagonalne instalacije u istočnom Xinjiangu, udaljene 140–230 kilometara od nuklearnih silo polja Hami, a gradi se već šest godina. Stručnjaci procjenjuju da objekti mogu podržati mobilne lansere raketa, sisteme protuzračne odbrane i elektronsko ratovanje. Hans Kristensen iz Federacije američkih naučnika izjavio je: "Ovo je izvanredan napor." Pentagon procjenjuje da je Kina na putu da do 2030. ima 1.000 nuklearnih bojevih glava, a već je postavila 100 interkontinentalnih balističkih raketa u svoja tri glavna silosa.

Poljski predsjednik Andrzej Duda zatražio je da ukrajisnki predsjednik Volodimir Zelenski bude lišen najvišeg poljskog državnog odlikovanja koje mu je dodijelio prethodni predsjednik. Potez dolazi u kontekstu sve zaoštrenijih odnosa između Poljske i Ukrajine, posebno zbog kontroverznog Zelenskog preimenovanja vojne jedinice po UPA — ukrajisnkoj paravojnoj organizaciji iz Drugog svjetskog rata odgovornoj za masakre desetina hiljada poljskih civila.

Na izborima 22. maja 2026. Janez Janša vratio se na čelo Slovenije, označavajući oštar zaokret u odnosu na prethodnu vladu Roberta Goloba, koja je bila jedna od najkritičnijih prema Izraelu u Evropi. Janša je osudio odluku prethodne vlade da prizna palestinsku državu te je ranije izrazio podršku premještanju slovenačke ambasade u Jerusalem. Nova vlada očekuje se da će ukinuti putne zabrane izraelskim zvaničnicima i embargo na oružje koje je uveo Golob. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu lično je čestitao Janši na pobjedi, a obojica su se dogovorila o obnovi prijateljstva i suradnje između dvije zemlje.

Trump je najavio slanje dodatnih 5.000 američkih vojnika u Poljsku, na što je rusko Ministarstvo vanjskih poslova odmah reagovalo. Portparolka Marija Zaharova izjavila je da bi smanjenje američkog prisustva u Evropi bilo "racionalno, opravdano i davno zakasnilo", dok bi novo raspoređivanje vojnika stavilo ih u domet ruskih udara i povećalo tenzije. Zaharova je upozorila da će Rusija biti prisiljena odgovoriti "vojnotehničkim mjerama" te optužila NATO da gura Evropu prema sukobu. Trenutno je oko 10.000 američkih vojnika raspoređeno u Poljskoj, a ukupno oko 80.000 širom Evrope.

Švicarci će na referendumu glasati o inicijativi koja bi zakonom ograničila broj stanovnika u zemlji na maksimalno 10 miliona. Inicijativa za održivost, koju podržavaju desničarske stranke, zahtijeva da vlada aktivno kontroliše rast stanovništva kroz strože imigracionе mjere i ograničenja. Švicarska trenutno ima oko 9 miliona stanovnika, a kritičari upozoravaju da bi ovakav zakon ozbiljno ugrozio tržište rada i međunarodne sporazume, posebno sa EU.

Trump pokušava proširiti Abrahamove sporazume iz 2020. na nove muslimanske zemlje, ali Pakistan i Saudijska Arabija čvrsto su odbili učestvovati. Pakistanski ministar odbrane Khawaja Asif izjavio je: "Lično mislim da ne bismo trebali pristupiti nijednom sporazumu koji je u suprotnosti s našim temeljnim vrijednostima." Pakistan uslovljava priznanje Izraela uspostavom palestinske države s Istočnim Jerusalemom kao prijestolnicom. Saudijska Arabija zadržala je isti stav. Senator Lindsey Graham doveo je u pitanje pakistansku ulogu posrednika, nazvavši je "problematičnom", te upozorio na navode da Iran koristi pakistanske baze za smještaj vojnih aviona.

Ruske bezbjednosne službe upozorile su da Islamska država – Horasanska provincija (ISIS-K) intenzivno regrutuje centralnoazijske migrante kako bi izgradila terorističke ćelije širom regiona. Prema ruskim zvaničnicima, regrutovanje se odvija putem online platformi i u migrantskim zajednicama, a cilj je destabilizacija središnje Azije i susjednih zemalja. Rusija poziva na pojačanu regionalnu saradnju u borbi protiv ovog rastućeg prijetnje.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski preimenovao je Specijalni operativni centar Sjever u "Heroji UPA", odajući počast Ukrajinskoj ustaničkoj armiji — nacionalističkoj paravojnoj organizaciji iz Drugog svjetskog rata. UPA i njena matična organizacija surađivale su s nacističkom Njemačkom i odgovorne su za masovne pokolje oko 100.000 poljskih civila i Jevreja tokom 1940-ih — tema koja i danas narušava odnose između Poljske i Ukrajine.

Moskovski arbitražni sud odobrio je hitno izvršenje presude kojom se Euroclear — briselska klirinška kuća — obavezuje da Ruskoj centralnoj banci isplati oko 200 milijardi eura (233 milijarde dolara). Presuda se odnosi na zamrznuta ruska državna sredstva koja su zapadne sile blokirale 2022. godine, od kojih se većina nalazi upravo u Euroclearu. EU je od 2024. prenijela 6,6 milijardi eura dobiti od tih sredstava Ukrajini, ali bez formalnog oduzimanja. Euroclear je presudu nazvao "neutemeljenom" i poručio da takvi zahtjevi nemaju pravno uporište po pravu EU, te najavio žalbu. · Izvor: RT

Škotski parlament izglasao je zahtjev da vlada Ujedinjenog Kraljevstva prenese ovlasti za održavanje novog referenduma o nezavisnosti, i to rezultatom 72 prema 55. Potez je uglavnom simboličan — London i dalje odbija svaki takav zahtjev — ali jasno pokazuje da je škotsko pitanje ponovo u središtu britanske politike. Škotska nacionalna stranka i Zeleni, koji zajedno podržavaju odcjepljenje, osvajanjem rekordne pro-nezavisne većine na nedavnim izborima dali su premijeru Johnu Swinneyu novi politički vjetar u leđa, posebno u trenutku kada Laburistička stranka prolazi kroz turbulentno razdoblje u Londonu.

Izraelska vojska saopćila je da je u udaru na Gazu likvidirala vođu vojnog krila Hamasa — terorističke organizacije proglašene takvom od strane SAD-a, EU, Kanade i niza drugih zemalja. Detalji o identitetu ubijenog i okolnostima napada još se potvrđuju. Hamas nije odmah potvrdio ni demantovao izraelske navode.

Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova i memorijal Holokausta Yad Vashem oštro su osudili ukrajisnkog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je predsjedavao državnim pogreobom Andrija Melnika — suosnivača Organizacije ukrajisnkih nacionalista (OUN) — na vojnom groblju u Kijevu. Melnik je od 1938. vodio OUN, provodio špijunske operacije za nacističku vojnu obavještajnu službu i podržavao progon i ubijanje Jevreja i Poljaka tokom Drugog svjetskog rata. Izrael je poručio da "nema mjesta za ignorisanje historijske istine", dok je Yad Vashem podsjetio na zločine OUN-a nad civilima.

Amin Abu Rashid (58), optužen za finansiranje Hamasa — međunarodno priznatе terorističkе organizacijе — na suđenju je u Rotterdamu. Prema optužnici, između 2010. i 2023. prenio je oko 8 miliona eura hamasovim mrežama. Tajno snimljeni materijal koji je prikupila nevladina organizacija Ad Kan pokazuje ga kako izjavljuje da mu je posao "srušiti Izrael." Abu Rashid je uhapšen 2023. i sankcionisan od strane SAD-a zbog finansiranja terorizma. Tužilaštvo traži kaznu zatvora od tri godine.

Povjerljivi njemački revizorski izvještaj, objavljen nakon sudske borbe, otkriva da je Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke godinama davalo milione eura organizaciji Islamic Relief — unatoč tome što je od 2014. znalo za "značajne personalne veze s Muslimanskim bratstvom" i da je organizacija zabranjena u Izraelu kao teroristička. Revizori su zaključili da je Ministarstvo novac doznačivalo gotovo "slijepo", ponekad ne znajući kuda ide — a postoje i navodi da je novac prebačen u "koferima punim gotovine avionom" u druge države. Hamas je međunarodno priznat kao teroristička organizacija od strane EU, SAD-a, Velike Britanije i brojnih drugih zemalja.

Nakon martovskih municipalnih izbora 2026., oko 11 francuskih gradova došlo je pod kontrolu ljevičarskih gradonačelnika s imigrантским porijeklom. U Saint-Denisu policajci masovno traže premještaj ili daju ostavke, a stopa kriminala raste. Analitičari upozoravaju da je poslijeratna francuska socijalna država postala "inkubator" zajednica koje odbacuju francuski patriotizam — što simbolizira i uništavanje izložbe "Živjeti zajedno" tokom nedavnih pariških nereda. Pitanje društvene kohezije sve glasnije dominira političkim raspravama uoči predsjedničkih izbora.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić oštro je kritizirao EU tokom državne posjete Pekingu, komentirajući Bloomberg-ov izvještaj prema kojemu Srbija prijeti prelaskom "crvenih linija" zbog kineske vojne tehnologije. "Prvo su mi zabranili razgovore s Rusijom. Sad mi zabranjuju i odlazak u Kinu," rekao je Vučić, opisujući pristup Brisela kao vladanje "emailom". Predsjednica parlamenta Ana Brnabić dodala je da Srbija trpi neravnopravan tretman u odnosu na druge kandidatske zemlje. U isto vrijeme u Beogradu su izbili anti-vladini protesti, no Vučić je odbacio pozive na ranu ostavku, najavljujući da ostaje na funkciji do isteka drugog mandata sljedeće godine.

Mađarska je ponovo uvela zabranu uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda nakon što je nova vlada premijera Pétera Magyara greškom dozvolila da stara zabrana istekne ukidanjem vanrednog stanja koje je uveo prethodni kabinet Viktora Orbána. Zabrana, prvobitno uvedena 2023., obuhvata oko 20 kategorija prehrambenih proizvoda i branila se tvrdnjom da jeftini ukrajinski uvoz "preplavljuje tržišta na granicama EU" i ugrožava mađarske farmere. Ministar poljoprivrede Szabolcs Bona poručio je da vlada "neće dozvoliti da ukrajiski niti bilo koji drugi uvezeni proizvod ugrozi egzistenciju mađarskih farmera." Slične zabrane zadržale su i Poljska i Slovačka, dok Europska komisija smatra da takve mjere krše isključive nadležnosti EU u trgovinskoj politici i razmatrala je pravne korake.

Italijanski zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da Italija treba riješiti demografski pad povećanjem nataliteta, a ne uvozom radne snage. "Moramo razumjeti da li želimo imati više djece — a ako ih budemo imali, onda možemo reći: smanjimo broj legalnih migranata koji dolaze da rade," rekao je na Festivalu rada u Rimu. Italija bilježi jedan od najnižih nataliteta u Evropi — stopa fertiliteta pala je na 1,14 djece po ženi, daleko ispod potrebnih 2,1 za stabilnu populaciju. Tajani nije ponudio konkretan plan za povećanje nataliteta, a opozicioni senatori nazvali su prijedlog "apsurdnim".

Turski sud poništio je rezultate kongresa stranke CHP iz novembra 2023. na kojem je Özgür Özel izabran za lidera — čime je efektivno smijenjen sa čela najveće opozicione stranke u Turskoj. Sud je na čelo stranke privremeno vratio bivšeg predsjednika Kemala Kılıçdaroğlua, kojeg je Özel upravo i pobijedio na tom kongresu. Razlog: optužbe za kupovinu glasova i pritisak na delegate. CHP je 2024. ostvario veliku pobjedu nad Erdoganovom AKP-om na lokalnim izborima i u anketama kontinuirano raste — što ga čini glavnom prijetnjom vlasti. Ova odluka samo je posljednja u nizu poteza kojima Erdogan sistematski slabi, goni i neutralizira svakoga ko bi mu mogao ugroziti vlast.

Njemačko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv danskog državljanina poznatog samo kao Ali S. — za špijunažu i pokušaj sudjelovanja u ubojstvu. Iranska obavještajna služba navodno mu je naložila da prikuplja informacije o predsjedniku Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj i još tri jevrejske ličnosti, s ciljem pripreme napada. Ali S. izviđao je lokacije u Berlinu i tražio saučesnike; do maja 2025. bio je u kontaktu s afganistanskim državljaninom Tawabom M., koji je navodno bio spreman nabaviti oružje za napad. Obojica su uhapšena u Danskoj — Ali S. u junu, Tawab M. u novembru 2025. Nakon prvog hapšenja, iranski ambasador je pozvan u njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, a Teheran je sve optužbe odbacio kao "neosnovane i opasne".

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije upozorio je da broj osoba za koje se sumnja da su preminule od ebole dostiže 220, dok se epidemija širi brže nego što zdravstvene vlasti mogu reagovati. "Epidemija nas nadmašuje," rekao je šef WHO-a, pozivajući na hitnu međunarodnu pomoć i mobilizaciju resursa. Situacija izaziva zabrinutost globalne zdravstvene zajednice zbog potencijala daljeg širenja.

Njemčka vlada razmatra isplatu do 8.000 eura po osobi Sirijcima koji pristanu dobrovoljno napustiti zemlju — što je osam puta više od dosadašnje prosječne naknade od 1.000 eura. U Njemačkoj živi više od 951.000 Sirijaca, od kojih više od 500.000 ima privremeni status zaštite. Ministar unutrašnjih poslova Roman Poseck pravda prijedlog hladnom računicom: "Isplata u četveroznamenkastom iznosu i dalje je dobit za državu u poređenju s dugoročnim troškovima socijalne pomoći." Ovo je direktna posljedica odluke Angele Merkel iz 2015. koja je Njemačkoj — i cijeloj Evropi — otvorila vrata za više od milion migranata u jednoj godini. Desetljeće kasnije, Njemačka sada plaća da ih vrati kući, dok AfD — stranka koja je upozoravala na ove posljedice — bilježi historijski visoke rezultate u anketama i premašuje Merzovu vladajuću stranku.

Njemački kancelar Friedrich Merz predložio je da se Ukrajini dodijeli privremeni "asocijativni" status u Evropskoj uniji — kao alternativa punopravnom članstvu koje smatra "nerealistično brzim". Taj status bi Kijevu dao pristup određenim EU fondovima, pravo učešća na sjednicama Vijeća, Komisije i Parlamenta — ali bez prava glasa — te mogućnost pozivanja na klauzulu o uzajamnoj pomoći u slučaju napada. Merz je jasan: "Očigledno je da nećemo moći završiti proces pristupanja uskoro." Zelenski je prijedlog odbacio kao simboličan, insistirajući na punopravnom članstvu do kraja 2027. Macron i drugi lideri također se protive ubrzanom punom ulasku.

Novi napad na zdravstvenu infrastrukturu u istočnom Kongu: još jedan centar za liječenje ebole podmetnut je požar, a 18 pacijenata sa sumnjom na ebolu uspjelo je pobjeći tokom haosa. Svaki od njih potencijalna je karika u novim lancima zaraze. Epidemija u ovoj regiji već dugo izmičet kontroli zdravstvenih vlasti — kombinacija nasilja, nepovjerenja prema stranim organizacijama i dezinformacija sprečava timove da uopće stignu do žarišta. Visoka smrtnost virusa (do 90%) i bijeg zaraženih iz karantene ozbiljno prijete širenju zaraze izvan zahvaćenih područja.

Preživjeli terorističkih napada u Velikoj Britaniji — uključujući Stevea Gallanta, koji je savladao napadača na Fishmonger's Hallu 2019. — upozorili su da britanske dobrotvorne organizacije postaju pokriće za ekstremističke islamističke mreže i iranski utjecaj. Pod lupom su: Islamska komisija za ljudska prava (IHRC), Islamski centar Engleske, Dar Alhekma Trust i Abrar Islamic Foundation. IHRC je pod istragom od 2017. zbog navodnih veza s iranskim režimom, a Islamski centar Engleske organizovao je komemoracije za Qasema Solemanija — šefa IRGC-ovog Quds Force. Charity Commission — vladino tijelo za nadzor dobrotvornih organizacija — optužena je da djeluje presporo: od napada Hamasa 7. oktobra, otvorila je više od 400 istraga. Gallant: "Dobrotvorne organizacije ne smiju pružati utočište ekstremističkim mrežama ili stranom neprijateljskom utjecaju."

Jahja Kasem, glavni dopisnik arapskog kanala Al-Hurra, snimio je reportažu iz južnog Libana koja je za 24 sata prikupila skoro 250.000 pregleda i pokrenula neugodnu debatu u arapskom javnom mnjenju. Kasem je ušao u Hezbolahove tunele duboke 25 metara, skrivene ispod civilinih objekata — jedan se nalazio ispod prodavnice odjeće u gradu Al-Khiyam. Reakcije arapskih gledatelja bile su podijeljene, ali posebno su se istakli oni koji su otvoreno osudili Hezbolah: "Kriju se među nevinim stanovnicima, koriste njihove domove za borbu — a kad počnu udari, pobjegnu kao štakori i onda izjave pobjedu." Kasem je rekao: "Moj posao je prikazati stvarnost kakva jeste — bez filtera i bez straha od kritike." Ovo je rijetko: arapski medij koji otvoreno dokumentuje Hezbolahovu vojnu infrastrukturu u civilnim zonama, bez eufemizama.

Izraelska vojska saopćila je da je izvela precizni udar na Hezbolahovu opremu za nadzor u južnom Libanu. Prema IDF-u, nadzorna oprema bila je smještena unutar civilnog objekta i korištena za praćenje kretanja izraelskih vojnika te koordinaciju terorističkih akcija protiv njih. U odvojenom incidentu, izraelski vojnici eliminirali su terorista koji je operisao iz skladišta oružja — sekundarnim eksplozijama potvrđeno je prisustvo oružja unutar objekta. IDF naglašava da Hezbolah sistematski koristi civilne zgrade i infrastrukturu za vojnu opremu, čime namjerno izlaže civilno stanovništvo opasnosti.

Kineski predsjednik Xi Jinping priredio je Vladimiru Putinu svečani državni doček u Pekingu — samo dan nakon što je isti protokol pružen Donaldu Trumpu. Xi je nazvao kinesko-ruske odnose "sidrištem mira usred haosa" i bez imenovanja SAD-a upucio oštar signal Washingtonu: "Međunarodna situacija obilježena je turbulencijama, a hegemonistički unilateralni tokovi besne nekontrolisano." To je Pekingov uobičajeni kod za kritiku američke vanjske politike. Dok Trump traži da Kina pritisne Rusiju oko Ukrajine, Xi i Putin stoje rame uz rame uz pucnjavu iz topa i zastavama obje zemlje. Simbolika je jasna: Peking ne bira između Moskve i Washingtona — nego ih igra jednog protiv drugog.

Iran je ušao u 82. dan bez slobodnog pristupa internetu — skoro 2.000 sati otkako je globalna mreža prekinuta sat vremena nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade 28. februara. Organizacija NetBlocks dokumentirala je blokadu kao jednu od najduže trajućih državnih gašenja interneta u historiji. Vlada je u utorak izjavila da "ne može reći" kada će se situacija promijeniti. Uspostavljen je dvorazinski sistem: zvaničnici i određeni profesionalci imaju ograničeni pristup, dok obični građani ostaju potpuno isključeni. Ekonomska šteta procjenjuje se na više od milijardu dolara. Ljudska prava u digitalnom prostoru sistematski se krše — Iranci ne mogu ni komunicirati ni pristupiti neovisnim informacijama.

Komandant CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, svjedočio je pred Senatskim odborom za oružane snage da je iranska škola pogođena prvog dana rata — 28. februara — bila fizički smještena na aktivnoj iranskoj bazi za krstarujuće rakete Revolucionarne garde. Američka istraga utvrdila je da je udar bio posljedica "greške u ciljanju" — vojska je pogodila školsku zgradu Shajarah Tayyebeh umjesto susjednog vojnog objekta IRGC-a. Prema iranskim podacima, u udaru je poginulo 168 osoba, pretežno djevojčice. Amnesty International zahtijeva odgovornost za napad koji opisuje kao "smrtonosan i nezakonit". Svjedočenje admirala Coopera pokušaj je da se objasni zašto je škola bila legitimna meta — ali za porodice žrtava ta distinkcija malo znači.

Iranski režim priredio je masovne javne svadbe u Teheranu za parove koji su se upisali u program "samožrtvovanja" — u sklopu kojeg su pristali, između ostalog, da formiraju živi zid oko elektrana kako bi odvratili ili otežali američke i izraelske udare. Na trgu Imam Husein u jednom danu vjenčano je oko 110 parova — stigli su vojnim vozilima, vjenčali se na pozornici pred kamerama državne televizije, uz prisustvo predsjednika Pezeshkiana i predsjednika parlamenta Ghalibafa. Iranski režim tvrdi da su se milioni prijavili za program. Jedna od mladenki rekla je: "Zemlja je u ratu, ali mladi imaju pravo na brak." Analitičari ovo tumače kao propagandni spektakl čiji je cilj mobilizacija javnog morala — i prikazivanje rata kao kolektivne, čak svečane dužnosti.

Ruska vanjska obavještajna služba (SVR) optužila je Latviju — članicu NATO-a — da je Ukrajini dozvolila korištenje svog teritorija za potencijalne dronove napade na Rusiju. Prema ruskim tvrdnjama, ukrajinski operateri dronova već su raspoređeni na latvijskim vojnim bazama Adazi, Selija, Lielvārde, Daugavpils i Jēkabpils. SVR je upozorio da latvijsko članstvo u NATO-u neće biti zaštita od ruskog odgovora. Važna napomena: ove tvrdnje dolaze isključivo iz ruskih izvora — ni Latvija, ni Ukraina, ni NATO ih nisu potvrdili. Rusija redovno koristi ovakve optužbe kao diplomatski i propagandni alat.

Britanija je u aprilu izgubila 100.000 radnih mjesta — najveći mjesečni pad od maja 2020., kada je pandemija paralizirala ekonomiju. Direktan uzrok: rat SAD-a i Izraela s Iranom i efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza, koji je doveo do skoka cijena energije i poremećaja u lancima snabdijevanja. Broj slobodnih radnih mjesta pao je na petogodišnji minimum. Prema prognozama, Britanija će ove godine ukupno izgubiti 163.000 radnih mjesta — pad zaposlenosti od 0,4%. Mala i srednja preduzeća posebno su pogođena: skuplja energija, skuplje zaduživanje i slabija potrošnja udružili su se u idealan ekonomski oluja.

Ukrainska vojska izvela je noćni napad na Moskvu i okolinu sa više od 500 dronova — prema ruskim medijima i TASS-u, ovo je najveći napad na rusku prijestolnicu u više od godinu dana. Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je oboreno 556 dronova, a gradonačelnik Moskve Sobjanin potvrđuje da je samo ka Moskvi i okolini oboreno više od 120. Tri osobe su poginule: žena u Khimkiju kada je dron pogodio privatnu kuću, i dvojica muškaraca u Mytišćima od padajućih krhotina. Četvero je ranjeno u zapadnom gradu Istra. Zelenski je napad nazvao "potpuno pravednim odgovorom" — osveta za masovni ruski napad na Kijev ranije ove sedmice koji je ubio najmanje 25 civila.

Saudijska Arabija saopćila je da je presrela tri drona koji su ušla iz iračkog vazdušnog prostora, a istovremeno je jedan dron pogodio generator izvana nuklearne elektrane Barakah u UAE (Emiratima), izazivajući požar. Regulatorno tijelo UAE potvrdilo je da nije došlo do ispuštanja radioaktivnog materijala i da nema povrijeđenih — elektrana vrijedna 20 milijardi dolara ostala je sigurna. Saudijska Arabija osudila je napad i upozorila da će poduzeti "sve potrebne operativne mjere" kako bi zaštitila svoje suvereno tlo. Iza napada navodno stoje iranske milicije u Iraku — napad se dešava usred zastoja u pregovorima između SAD-a i Irana, dok obje strane signaliziraju da su spremne nastaviti rat.

Na izborima u Andaluziji, najvećoj regiji Španije, desnica je odnijela uvjerljivu pobjedu. Iza rezultata krije se duboko nezadovoljstvo građana politikom centralne vlade prema migracijama — Andaluzija je jedna od glavnih ulaznih tačaka migranata u Evropu, a stanovnici sve glasnije govore da ih vlada u Madridu ostavlja same s posljedicama. Socijalisti, koji su Andaluzijom vladali bez prekida od 1978. do 2019., sada bilježe historijski loš rezultat. Birači su poslali jasnu poruku: politika otvorenih vrata ne funkcioniše, a oni koji je zagovaraju plaćaju cijenu na glasačkim kutijama.

U historijskom centru Modene u Italiji, 31-godišnji Salim el Koudriv, talijanski državljanin marokanskog porijekla, namjerno je ubrzao Citroën C3 na oko 160 km/h i zakucao se u pješake na trotoaru. Najmanje 12 osoba je povrijeđeno, četvero u kritičnom stanju, a jedna žena je izgubila obje noge nakon što ju je auto prignječio uz zid. Dvojica povrijeđenih prevezena su helikopterom. Nakon udara, vozač je pokušao pobjeći pješice, a tokom potjere nožem napao jednog od prolaznika koji ga je jurio — građani su ga na kraju savladali i predali policiji. Talijansko tužilaštvo ne isključuje teroristički motiv. Gradonačelnik Mezzetti pohvalio je sugrađane koji su riskirali vlastitu sigurnost da zaustave napadača.

Rusija i Ukrajina izvršile su razmjenu ratnih zarobljenika u kojoj je oslobođeno ukupno 205 vojnika — po 205 s obje strane. Ovo je jedna od najvećih razmjena od početka rata i signal da diplomatski kanali između dvije strane i dalje funkcionišu uprkos nastavljenim borbama. Razmjena je posredovana uz međunarodnu koordinaciju.

Marziyeh Amirizadeh, Iransko-amerikanka kojoj je 2009. izrečena smrtna kazna zbog prelaska s islama na kršćanstvo, žestoko je kritizirala papu Lava XIV zbog odlikovanja iranskog ambasadora pri Svetoj Stolici. "Vatikan bira da uvrijedi milione Iranaca odavanjem počasti predstavnicima tog režima", rekla je za Jerusalem Post. Amirizadeh je podsjetila da ju je papa Benedikt XVI spasio intervencijom, dok sadašnji papa odaje počast ambasadoru vlade koja i danas progoni kršćane i žene. Od oslobađanja postala je glasna aktivistkinja koja razotkriva perzekuciju Islamske Republike.

Dok Izrael i Liban uz posredovanje SAD-a ulaze u treći krug mirovnih pregovora, teroristička organizacija Hezbolah nastavlja sa napadima — dron Hezbolaha pogodio je područje Rosh Hanikre na sjeveru Izraela i teško ranio dvije osobe, hospitalizirane u Medicinskom centru Galileja u Nahariji. Hezbolah, iranska teroristička paravojna organizacija odgovorna za smrt hiljada civila u Izraelu i Libanu, i dalje sabotira svaki pokušaj mira napadima dok se diplomatski razgovori odvijaju. IDF je uzvratio udarima na ciljeve Hezbolaha u Libanu.

Saudijska Arabija i Kuvajt izveli su prikrivene udare na mete iranskih milicija u Iraku, u samostalnoj vojnoj akciji koja odražava rastuće nezadovoljstvo zalivskih monarhija prema SAD-u. Zalivske države su frustrirane što Washington pokrenuo vojne operacije u regiji bez konsultacija i bez sveobuhvatne strategije, ostavljajući saveznike izložene iranskoj odmazdi. Analitičari upozoravaju da ove akcije signaliziraju ozbiljne sumnje u to pruža li američka vojna prisutnost stvarnu zaštitu ili samo povećava ranjivost zalivskih monarhija.

Anti-imigrantski holandski protestanti zapalili su 12. maja privremeni centar za azilante smješten u napuštenoj općinskoj zgradi u Loosdrechtu. Masa je na zgradu bacala petarde i predmete na policajce, pokušavajući spriječiti vatrogasce da dođu do mjesta požara. Peticija s 3.000 potpisa tražila je da se centar ne otvori, ali sud je presudio u korist otvaranja. Desničarski političar Gidi Markuszower govorio je masi da azilanti treba da "idu nazad u svoju zemlju."

Hamas, teroristička organizacija koja drži Gazu u šaci, ponovo je pokazao pravo lice: naoružani militanti Hamasa zaustavili su i zaprijetili palestinskim izvođačima radova koji su trebali ući u Rafu i početi obnovu. Dok se stanovnici Gaze bore s ruševinama i siromaštinom, Hamas odbija razorušanje, sabotira mirovni sporazum i blokira svaki pokušaj normalizacije. Hamas ne želi obnovljenu Gazu — želi moć nad Gazom.

Saudijska Arabija je krajem marta 2026. tajno izvela seriju vazdušnih udara na iransku teritoriju — što predstavlja prvi poznati slučaj direktnih saudijskih vojnih napada na Iran u historiji. Udari su bili odmazda za višestruke iranske raketne i dronske napade na saudijsku infrastrukturu. Učinak je bio vidljiv: sedmični iranski napadi na Saudijsku Arabiju pali su s više od 105 na oko 25 incidenata nakon saudijske intervencije.

Britanski premijer Keir Starmer suočava se s najdramatičnijom krizom od dolaska na vlast — četiri ministra podnijela su ostavke, a više od 80 laburističkih poslanika javno traži njegovu ostavku. Okidač je bila katastrofalna izvedba Laburista na lokalnim izborima, gdje je stranka izgubila kontrolu nad više od 30 općina. Eurasia Group podigla je vjerovatnost Starmerovog odlaska do kraja godine na 80%.

Svaki put kada Washington najavi "napredak" u pregovorima s Iranom, Tehran odgovori s novim napadima, novim zahtjevima ili novom taktičkom pauzom. Ovo nije slučajnost — to je strategija. Iran ne pregovara da bi postigao mir. Iran pregovara da bi preživio. Teheran dobro zna da ima ograničeno vreme — ali i da Trump nema vječni mandat. Ako Iran uspije odugovlačiti pregovore dovoljno dugo, sljedeća američka administracija mogla bi biti mnogo popustljivija. Ovo nije diplomatija. Ovo je samo da odugovlače vrijeme.

Slovački premijer Robert Fico postao je jedini lider Evropske unije koji je lično prisustvovao proslavi Dana pobjede u Moskvi 9. maja 2026. Litvanija i Latvija mu nisu dozvolile prelazak vazdušnog prostora, ali Fico je svejedno otišao. Susreo se s predsjednikom Putinom i ministrom vanjskih poslova Lavrovom. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da "duboko žali" zbog ovog poteza.

Ministarstvo obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata saopćilo je da su protuzračni odbrambeni sistemi uspješno neutralizirali dva drona koja su letjela iz smjera Irana. Incident se odvija paralelno s tekućim mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana, pokazujući da Teheran nastavlja s vojnim provociranjem čak i dok pregovara.

Iranski internet blackout traje već više od dva mjeseca — najduži u historiji zemlje — a sada je režim uveo sistem "Internet Pro" kojim određeni korisnici s "bijelim SIM karticama" imaju neometan pristup globalnom internetu, dok ostatak stanovništva životari uz heavily cenzuriranu mrežu. VPN aplikacije bilježe rast od 500% od početka blokade.

Prema nalazima izraelske obavještajne mreže KAN News, većina građana Gaze sada podržava razoružanje Hamasa i vidi predaju oružja kao "izlaz" iz dugotrajnog sukoba. Podrška terorističkim aktima drastično je opala, a većina Gazanaca protivi se ostanku Hamasa na vlasti. Hamas blokira obnovu Pojasa Gaze odbijajući ispuniti odredbe primirja koje zahtijevaju predaju oružja.

Uprkos primirju koje formalno važi od aprila 2026., Hezbolah je od 17. aprila izveo 19 napada na izraelsku teritoriju — 14 dronovima i 5 raketama. U napadima su poginula četiri izraelska vojnika i jedan civil. Posebno zabrinjavajuće je da je organizacija preuzela odgovornost samo u dva slučaja, svjesno primjenjujući strategiju "kontrolisane dvosmislenosti".

Veliko istraživanje Bertelsmann Stiftung provedeno na uzorku od 18.000 ispitanika u svih 27 zemalja EU pokazuje dramatičan zaokret — čak 73% ispitanika smatra da se Evropa treba "udaljiti od Washingtona", dok samo 42% Evropljana Washington smatra pouzdanim partnerom. Nezadovoljstvo raste zbog trgovinskih sporova, neslaganja oko Ukrajine i vojnih akcija u Iranu koje Evropa nije podržala.

Oko 10.000 njuemačkih mladića koji nisu popunili obavezni vojni upitnik suočava se s kaznama od 250 eura. Upitnik je uveden ove godine za sve punoljetne muškarce i uključuje pitanja o fizičkoj spremi i spremnosti na vojnu službu. Njemačka želi povećati broj vojnika Bundeswehra s 186.000 na više od 260.000 do sredine 2030-ih.

Iranski parlamentarni predsjednik Mohammad Bagher Ghalibaf narugao se Trumpu na platformi X nakon što je SAD suspendovao operaciju "Project Freedom" svega dva dana nakon pokretanja. Ghalibaf je sarkazično napisao: "Operacija Vjeruj mi, brate, propala." Iran istovremeno zahtijeva garancije da SAD neće napasti, povlačenje američkih snaga iz Zaljeva i pravo na obogaćivanje uranija — što Washington odbija.

Saudijska Arabija odbila je SAD-u pristup strateškoj bazi princ Sultan i svojem vazdušnom prostoru za operaciju "Project Freedom", prisiljavajući Trumpa da cijelu akciju privremeno zaustavi. Trump je lično nazvao saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana pokušavajući otkloniti nesporazum — bez uspjeha.

Trojica iranskih zatvorenika pogubljena su u zatvoru Orumiyeh. Prema izvještaju mreže za ljudska prava Kurdistana, sva tri slučaja uključuju iznuđena priznanja, odsustvo pravne zastupljenosti i suđenja koja su trajala svega nekoliko minuta. Jedan zatvorenik napisao je: "Potpuno sam nevin, ali žele od mene napraviti žrtvenog jarca."

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je zvaničnu diplomatsku notu svim akreditovanim misijama pozivajući ih da evakuišu osoblje iz Kijeva. Moskva tvrdi da Zelenski planira napade na Moskvu tokom proslave Dana pobjede, te je zaprijetila "neizbježnim uzvratnim udarom". Rusija je predložila primirje za Dan pobjede, no Zelenski ga je odbio.

SAD i Iran bliži su dogovoru o okončanju rata nego ikad od početka sukoba 28. februara 2026. Prema informacijama potvrđenim za Reuters, obje strane rade na jednostraničnom memorandumu razumijevanja s 14 tačaka koji predviđa prekid neprijateljstava, uzajamno ukidanje blokade Hormuzkog moreuza i iransku obavezu da 15 godina ne obogaćuje uranij.

Londonska policija istražuje podmetanje požara u bivšoj sinagogi — najnoviji u nizu sve brutalnijih antisemitskih napada. Odgovornost za mnoge napade preuzela je organizacija za koju se vjeruje da je paravan za iransku Revolucionarnu gardu. Britanija je podigla nivo terorističke prijetnje na "ozbiljan". Jevrejska zajednica u Londonu živi u strahu.

Visoki iranski vojni zvaničnik izjavio je da je obnavljanje oružanog sukoba s Sjedinjenim Državama vjerovatno, uprkos tekućim diplomatskim kontaktima. Izjava dolazi u trenutku kada su pregovori između Teherana i Washingtona u zastoju, a američka pomorska blokada Hormuzkog moreuza nastavlja da pritišće iransku ekonomiju.

Dva jevrejska muškarca napadnuta su nožem u londonskoj četvrti Golders Green. Napadač — britanski državljanin somalijskog porijekla — uhapšen je na licu mjesta. Premijer Starmer rekao je da napad "nije usamljeni slučaj" i obećao da će "iskorijeniti ovu mržnju". Šef Metropolitanske policije objavio je zapošljavanje 300 dodatnih oficira za zaštitu jevrejskih objekata.

Amsterdam je od 1. maja 2026. postao prvi glavni grad na svijetu koji je zabranio javno oglašavanje mesa, fosilnih goriva i aviokompanije na bilbordima i tramvajskim stajalištima. Grad navodi cilj klimatske neutralnosti do 2050. Kritičari ban smatraju prekoračenjem ovlasti i pokušajem inženjeringa ličnih izbora građana.

Iran se suočava s rastućom ekonomskom krizom dok američka pomorska blokada Hormuzkog moreuza nastavlja da stežu koš oko iranskog izvoza nafte. Prema dostupnim podacima, gubici iranske ekonomije već su dostigli 4,8 milijardi dolara. Iran zasad nije našao alternativni put za izvoz, dok pritisak na vladajući režim u Teheranu iz dana u dan raste.

UN-ov visoki komesar za ljudska prava upozorio je da je Iran od februara pogubio najmanje 21 osobu i uhapsio više od 4.000 na osnovu optužbi za nacionalnu sigurnost. Režim primjenjuje mučenje, prisilne nestanke i dugotrajno gašenje interneta, a posebno cilja disidente, etničke manjine i sportiste.