Britanija je u ponedjeljak zabranila podršku iranskoj Islamskoj revolucionarnoj gardi (IRGC) i s njom povezanoj grupi, koristeći nova ovlaštenja osmišljena da spriječe upotrebu državno sponzorisanih posrednika. Potez dolazi nakon niza antisemitskih napada u Britaniji, uključujući paljenje četiri jevrejska ambulantna vozila u Londonu.

"Ova nova ovlaštenja olakšat će procesuiranje i zatvaranje svakog ko obavlja njihov prljavi posao ovdje u Britaniji", izjavio je premijer Keir Starmer.

Vlada je navela da je identifikovala aktivnost povezanu s IRGC-om koja uključuje prijetnje životima i zastrašivanje na britanskom tlu, te da je IRGC koristio posrednike za promoviranje iranskih državnih ciljeva u inostranstvu. Prema navodima vlade, IRGC je "gotovo sigurno" usmjeravao drugu zabranjenu grupu — Islamski pokret drugova desnice — koja je navodno izvela sedam napada na lokacije u Britaniji vezane za jevrejsku i izraelsku zajednicu te perzijsko-jezičke medije.

Ako parlament odobri zabrane, policija i obavještajne agencije dobit će nova ovlaštenja za suzbijanje prijetnji, a počinioci sabotaža u ime zabranjenih grupa mogli bi biti osuđeni na doživotni zatvor.

Britanija je pod istim novim ovlaštenjima zabranila i volontersko krilo ruske vojne obavještajne službe GRU, uz navode da Rusija kombinuje konvencionalne vojne kapacitete s "neregularnim i tajnim snagama" radi destabilizacije Evrope i NATO-a. · Izvor: Reuters

Više od 400 francuskih vatrogasaca radilo je cijelu noć kako bi obuzdalo šumski požar u istorijskoj šumi Fontainebleau, a vlasti su u ponedjeljak poslale dva aviona za gašenje požara vodom dok toplotni talas grabi zapadnu Evropu. Požar je izbio uz autoput u blizini Fontainebleaua — poznatog po jednom od najčuvenijih kraljevskih dvoraca Francuske, koji je nekad služio kao lovačka kuća i jesenska rezidencija monarhâ.

Do ponoći, plamen je prošao kroz više od 800 hektara (1.980 ari), potpirivan vrućim vjetrovima. Požar je lociran samo 70 kilometara od Pariza, zbog čega je zatvoren autoput A6 koji spaja Pariz s Lyonom i jugom Francuske. Manji požari u okolici poremetili su i usluge brzih vozova.

"Borba se nastavlja i danas", saopćila je francuska vatrogasna služba. Mještani su upozoreni da će avioni Canadair morati zahvatati vodu direktno iz rijeke Seine koja protiče kroz središte Pariza.

Šumski požari već su zahvatili regije Francuske, Španije, Portugala i Grčke, sprčavši hiljade hektara zemljišta. Broj žrtava požara koji je prohujao španskom provincijom Almería na jugoistoku porastao je na 13 tokom vikenda, kada je od opekotina preminula 93-godišnja Britanka.

Zapadna Evropa suočena je s trećim produženim periodom ekstremnih vrućina ovog ljeta. Toplotni talas s kraja juna vjerovatno je usmrtio hiljade ljudi — države su prijavile više od 10.000 viška smrtnih slučajeva. Snabdijevanje strujom bilo je poremećeno, škole zatvorene, a temperaturni rekordi srušeni u Francuskoj, Španiji i Britaniji. · Izvor: Reuters / AFP

Najnovije savezno istraživanje javnog mnijenja pokazuje da prednost Liberalne stranke premijera Marka Carneyja pada — razlika između Liberala i Konzervativne stranke sužena je na svega šest procentnih bodova. Konzervativci bilježe rast podrške u više regija, što saveznu utrku ponovo čini neizvjesnom. · Izvor: kanadski mediji

Prema novom izvještaju Centra za urbana istraživanja Torontskog metropolitanskog univerziteta (TMU), Toronto je u 2025. godini zabilježio pad populacije od oko 9.000 stanovnika — prvi ovakav pad u modernoj historiji grada. Cijelo metropolitansko područje Toronta izgubilo je neto oko 1.000 stanovnika, što je drastičan zaokret u odnosu na prosjek od 212.000 novih stanovnika godišnje u prethodne tri godine.

Glavni uzrok kolapsa je naglo usporavanje imigracije — konkretno prestanak masovnog dolaska privremenih rezidenata (NPR — non-permanent residents) koji su u periodu 2022–2024. bili motor Torontovog rasta. Kada je taj dotok presušio, prestao je i rast.

Paralelno, podaci pokazuju masovni odljev stanovnika iz Toronta i Ontarija prema Alberti. Calgary i Edmonton zajedno su u periodu juli 2024. – juli 2025. zabilježili interprovincijalni migracijski prirast od gotovo 23.000 osoba — najviše od 2001. Ekonomisti i urbanisti upozoravaju da je Toronto godinama maskirao demografske i ekonomske probleme eksplozivnim doseljavanjem, a sada se ti problemi — visoke stanarine, troškovi života, nesigurnost tržišta rada — prvi put ogledaju i u statistikama. · Izvor: Toronto Sun / TMU CUR

Njemačka je u drugom kvartalu 2026. zabilježila 4.996 zahtjeva za stečaj, što je porast od 9% u odnosu na prethodni kvartal i najviši broj za drugi kvartal od 2005. godine, saopštio je Institut za ekonomska istraživanja IWH iz Hallea. Porast je zahvatio gotovo sve ključne sektore — građevinarstvo, nekretnine, trgovinu, ugostiteljstvo i usluge — te je ugrozio oko 45.500 radnih mjesta.

Samo u junu je stečaj prijavilo 1.702 firmi — 20% više nego godinu ranije i čak 80% iznad predpandemijskog prosjeka za taj mjesec. Steffen Müller, šef istraživanja stečaja pri IWH-u, upozorio je da stečajevi ostaju na "iznimno visokom nivou" i da "pogađaju ekonomiju široko — mnoge industrije i regije istovremeno".

Njemačka, najveća ekonomija EU, suočava se s rastućim pritiskom visokih cijena energije od kada je prekinula uvoz ruskog plina i nafte 2022. godine. Na to se nadovezao novi skok cijena sirove nafte uzrokovan ratom SAD-a i Izraela protiv Irana. Njemačko gospodarstvo se smanjilo 2023. i 2024. — prvi uzastopni pad u više od dvije decenije — a rast ove godine prognozira se na svega 0,5%. Korporativni stečajevi su u svakoj od te dvije godine porasli za više od 22%. · Izvor: IWH / Reuters

Iran je ispalio deset balističkih raketa prema jordanskoj vojnoj bazi Azraq, a napad je uslijedio nakon što je Amerika izvela udare za koje je Iran tvrdio da su pogodili okolicu nuklearnog postrojenja Bušehr. Jordanska protuzračna odbrana presrela je osam projektila, a nije zabilježeno žrtava ni značajnih oštećenja.

Iranski zamjenički guverner provincije Bušehr potvrdio je da je američki projektil pogodio područje oko nuklearne elektrane Bušehr — jednog od ključnih iranskih nuklearnih objekata. SAD nije odmah komentarisao tvrdnje o udarima u blizini nuklearnog postrojenja, no Pentagon je potvrdio da su prethodne noći gađana oko 90 iranskih vojnih ciljeva.

Uzvratni iranski napadi proširili su se i na druge Gulf saveznice SAD-a — Iran je ciljao i Bahrein, Kuvajt i Katar, koji na svom tlu ugošćuju američki vojni posao. Eskalacija sukoba između SAD-a i Irana prijeti destabilizacijom cijelog Perzijskog zaljeva i ključnih globalnih energetskih ruta kroz Hormuški tjesnac. · Izvor: Times of Israel / France 24 / The Media Line

Američki predsjednik Donald Trump naredio je u srijedu trenutni prekid sve trgovine s Španjolskom — eskalacija tenzija s NATO saveznikom oko troškova odbrane i rata s Iranom, uprkos pravilima EU koja zahtijevaju da se trgovinski pregovori vode kao jedinstveni blok, a ne s pojedinim državama. Odluka je došla usred NATO samita u Ankari, koji su europski lideri se nadali da će smiriti unutarnje podjele u savezu.

Trump je ponovo rasplamsao sukob s Madridom, nazvavši Španjolsku "strašnim partnerom", a obnavio je i tvrdnje na Grenland. No, potom je promijenio ton i rekao da je na samitu vladala ljubav i "puno jedinstva". Španjolski premijer Pedro Sanchez umanjio je značaj spora i rekao da je imao "veoma srdačan" razgovor s Trumpom tokom samita.

Potez je bez presedana — SAD dosad nije unilateralno prekidao trgovinu s pojedinim NATO saveznicima — i baca sjenu na transatlantske odnose u trenutku kada savez pokušava pokazati solidarnost. Europska unija već je poručila da bi svi eventualni trgovinski pregovori morali ići kroz Brisel, a ne direktno sa Madriodom, dok analitičari upozoravaju da ovakvi potezi dalje potkopavaju povjerenje europskih saveznika u pouzdanost SAD-a. · Izvor: Reuters / Guardian / Financial Times

Liderka francuske krajnje desnice Marine Le Pen izjavila je da je čvrsto odlučna kandidirat se na predsjedničkim izborima 2027. godine — unatoč pravosnažnoj presudi za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta, koja joj je formalno zabranila obnašanje javnih funkcija. Le Pen je osuđena na pet godina zabrane kandidature, no najavila je da će se boriti svim pravnim sredstvima kako bi osporio tu presudu i osigurala sebi pravo nastupa na izborima.

Presuda je izazvala politički potres u Francuskoj: pristalice Le Pen i stranke Rassemblement National (RN) tvrde da je rač o sudskom progonu koji ima za cilj eliminirati najozbiljnijeg rivala establišmentu, dok kritičari ističu da nitko nije iznad zakona i da presuda mora biti poštovana. Macronova vlada i ljevičarska opozicija inzistiraju da zabrana važi automatski i da je pokušaj Le Pen da je ospori pravno neutemeljen.

Ako uspije osporiti zabranu — bilo u žalbenom postupku ili pred Europskim sudom za ljudska prava — Le Pen bi bila jedan od glavnih favorita za predsjedničku utrku 2027. Ankete su je dugo pokazivale kao najozbiljnijeg protukandidata Macronu, a s obzirom na rastuće nezadovoljstvo u Francuskoj, njen potencijalni povratak u utrku prati cijela Europa s napetošću. · Izvor: Reuters / Le Monde / BBC

Marokanska kontraobavještajna agencija BCIJ (Centralni biro za sudske istrage) saopštila je u ponedjeljak da je osujećeno više terorističkih napada koji su bili usmjereni na osjetljive državne objekte i javnu sigurnost. U koordiniranim akcijama u sedam marokanskih gradova — Agadir, Taroudant, Casablanca, Hajeb, Tetuan, Fqih Ben Salah i Safi — uhapšeno je ukupno 10 osumnjičenih, koji su, prema nalazima preliminarne istrage, položili zakletvu vjernosti Islamskoj državi i primali direktne upute od saharske podružnice IS-a za izvođenje napada u Maroku.

U pretresima su pronađeni oštri predmeti, vojnička odjeća, dokumenti s uputama za izradu eksplozivnih naprava, digitalni materijali i hemijske supstance. U skladištu koje je koristila ćelija pronađeni su boce butanskog gasa, ekspres-lonci — neki napunjeni eksserima, drugi spojeni na električne žice — te automobil koji je bio preinačen, po svemu sudeći za napad kamionom-bombom ili udar vozilom na gomilu.

BCIJ navodi da su saharske podružnice IS-a u posljednjih nekoliko godina regrutirale više od 130 marokanskih boraca. Od svog osnivanja 2015. godine, agencija je razbila desetine militantnih ćelija i uhapsila više od 1.000 osumnjičenih džihadista. Posljednji džihadistički napad u Maroku desio se 2023. u Casablanci, kada su trojica pristalica IS-a ubili marokanskog policajca. · Izvor: Reuters, 6. jula 2026.

Istaknuti poljski zvaničnik uvršten je na ukrajinskku bazu podataka Mirotvorec — neoficijelnu, ali ozloglašenu listu "neprijatelja Ukrajine", koja je u prošlosti bila povezana s napadima i prijetnjama smrću osobama navedenim na njoj. Potez je izazvao oštre proteste Varšave i dodatno zatruje ionako napete bilateralne odnose između Poljske i Ukrajine.

Spor je usko vezan uz historijsku svađu oko nacističkih kolaboratora — konkretno oko ugleda Stepana Bandere i Ukrajinske pobunjeničke armije (UPA), koje Kijev slavi kao nacionalne heroje, dok ih Varšava smatra odgovornim za Voljinski masakr iz 1943–1945. godine, u kojemu je UPA pobila između 50.000 i 100.000 poljskih civila. Poljska je inzistirala da Kijev zvanično osudi te zločine kao preduslov za dalje zbližavanje, što Ukrajina do sada nije pristala učiniti.

Uvrstiti poljskog zvaničnika na Mirotvorec u takvom kontekstu protumačeno je u Varšavi kao provokacija i signal da Kijev ne namjerava popustiti po pitanju historijskog revizionizma. Incident dolazi u iznimno osjetljivom trenutku — dok se NATO saveznici okupljaju u Ankari, a Poljska ostaje jedna od ključnih zemalja za tranzit zapadnog oružja prema Ukrajini. Analitičari upozoravaju da ovakve provokacije riskiraju da poljsko javno mnijenje, dosad mahom naklonjeno Kijevu, počne okretati leđa Ukrajini. · Izvor: Reuters / Politico / Polish media

Poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz naredio je deklasifikaciju cjelokupne evidencije o vojnim donacijama Ukrajini od ruske invazije 2022. do danas, a premijer Donald Tusk podržao je odluku. Potez dolazi nakon što su desničarski opozicioni zastupnici — posebno suvođa stranke Konfederacija Krzysztof Bosak — javno tvrdili da je vlada u martu tajno predala Kijevu PAC-3 interceptorske rakete za Patriot sisteme, bez prethodnog obavještavanja parlamenta.

Kosiniak-Kamysz je potvrdio da je Poljska zaista isporučila Patriot rakete Ukrajini, uz naglasak da su slične transfere vršile i prethodne vlade — uključujući konzervativnu PiS vladu tadašnjeg ministra odbrane Blaszczaka. Premijer Tusk izjavio je da vojna pomoć Kijevu jača i sigurnost same Poljske, pozivajući na jedinstvo umjesto politizacije odbrane.

Ministar je istovremeno naložio Vojnoj kontraobavještajnoj službi da istraži ko je pokušao otkriti državne tajne otkrivanjem informacija o transferu. Deklasifikacija se tiče svih vojnih donacija od 2022. do 2026. i imaće posebnu težinu jer dolazi upravo dok NATO saveznici na samitu u Ankari raspravljaju o punjenju iscrpljenih zaliha Patriot interceptora. · Izvor: TVP World / Ukrainska Pravda / United24

Sudanske paravojne snage Rapid Support Forces (RSF) spalile su i sravnile sa zemljom više sela u zapadnim regijama Sudana, uz granicu s Čadom, ubivši mnoge i raselvši hiljade ljudi — potvrđuju preživjeli i Ujedinjene nacije. Posebno teško pogođena je oblast Um Baru u sjevernome Darfuru: prema UN-ovoj agenciji za migracije, samo iz jednog sela — Wadi Fungo — raseljeno je više od 3.500 ljudi u jednom danu.

"Ispaljivali su artiljeriju prema kućama, sve su spalili, a ljudi su umirali na ulici i nije bilo nikoga da ih sahrani", rekao je Issa Ibrahim, koji je uspio pobjeći s porodicom u Čad. "Prošli smo pored dva sela, Oruwa i Ana Baji — bila su potpuno spaljena. Tijela su ležala po ulicama." Mohamed Adam (43) iz sela Qarboura izgubio je dvojicu braće: "Spalili su kuće i ubili sve koji nisu mogli pobjeći."

RSF vodi rat protiv sudanske armije od aprila 2023. i optužen je od strane UN-a za ponovljene masakre nad nearapskim etničkim grupama u Darfuru, uključujući narod Zaghawa koji nastanjuje napadnuta sela. Prošle godine, RSF je zauzeo El-Fasher — posljednje uporište sudanske armije u Darfuru — u napadu koji je UN-ova istraga opisala kao napad koji nosi "obilježja genocida", uglavnom usmjerenog na zaghawsko stanovništvo. Posebno uznemirujući je i UN-ov izvještaj koji navodi da je samo ove godine u zločinima RSF-a ubijeno više od 300 djece. · Izvor: AP / UN / Euronews

Američki raketni sistem Patriot ostaje jedina efikasna odbrana Ukrajine od ruskih balističkih raketa — ali zalihe interceptora pale su na kritično nisku razinu, upozorava glasnogovornik ukrajinskog vazduhoplovstva pukovnik Jurij Ihnat. Ukrajinskka protuzračna odbrana nije uspjela oboriti nijednu od 29 balističkih raketa koje je Rusija ispalila u noćnom napadu 6. jula, u kojemu je poginulo najmanje 14 civila u Kijevu i okolini.

"Da biste obarali balističke rakete, morate imati sredstva za to. Imamo dovoljno sistema, ali ono što nam treba jeste stalna isporuka raketa", izjavio je Ihnat, dodavši da Rusija svjesno iskorištava ovu nestašicu. "Moskva je svjesna da Ukrajina — a zapravo i cijeli svijet — suočava s ozbiljnom nestašicom interceptorskih raketa PAC-2 i PAC-3. Upravo zato sve više prebacuje fokus na balističke udare."

Ihnat je naglasio da Ukrajina nema sredstava da se suprotstavi balističkim projektilima i da će nastaviti koristiti sve dostupne diplomatske kanale kako bi ojačala protuzračnu odbranu. Izjava dolazi uoči NATO samita u Ankari, gdje Zelenski planira urgirati saveznike da hitno pojačaju isporuke interceptora — jer bez njih ni Patriot sistemi ne mogu zaštititi gradove. · Izvor: BBC / Reuters / Kyiv Independent

Američki potpredsjednik JD Vance izjavio je da je Britanija bila iznevjerena od strane svojih lidera i da se nada da će sljedeći britanski premijer donijeti stvarnu promjenu. Vanceove izjave tumače se kao implicitna podrška konzervativnoj opoziciji i kritika ljevičarske vlade premijera Keira Starmera, koja je prema Trumpovoj administraciji zauzela oprezan i ponekad hladan stav.

Vance je u posljednjem periodu sve otvoreniji u komentiranju unutarnje politike savezničkih zemalja, što izaziva nelagodu u pojedinim evropskim prijestolnicama. Britanska vlada nije odmah reagirala na njegove komentare, ali opoziciona Konzervativna stranka pozdravila je Vanceove riječi kao potvrdu da su Britaniji potrebne korenite promjene u vođenju zemlje. Izjava dolazi u kontekstu rastuće napetosti između Londona i Washingtona oko pitanja trgovine, NATO-a i globalne politike. · Izvor: Reuters / Sky News

Oko 20.000 antifašističkih prosvjednika marširalo je u Erfurtu u subotu u znak protesta protiv godišnje konferencije Alternativa za Njemačku (AfD), blokirajući ceste i tramvajske linije u gradu dok je interventna policija pratila zbivanja. Policija je protest opisala kao "legitiman", ali je zabilježila i incidente u kojima su korištene boje i vatromet usmjereni prema uredu AfD-ove lokalne organizacije i policajcima.

Uprkos protestima, konferencija se odvijala po planu. Stranka je ponovo izabrala svoje ko-predsjednike: Alice Weidel (47) s 81,3% glasova i Tino Chrupalla (51) s 70,05% glasova — ni jedan nije imao protukandidata. Glasnogovornica prosvjedne grupe Widersetzen, Noa Sander, izjavila je: "Želimo društvo zasnovano na solidarnosti: jednaka prava, jednaka sigurnost, pravo boravka i socijalna zaštita za sve."

AfD, koji zagovara stroge kontrole imigracije i skeptičan je prema njemačkoj podršci Ukrajini, trenutno bilježi oko 29% potpore u anketama — ispred vladajuće CDU/CSU koalicije kancelara Friedricha Merza s 22%. Stranka gradi zamah pred predstojeće zemaljske izbore i novu fazu borbe za vlast na nacionalnoj razini. · Izvor: Euronews

Cijene kondominijuma (stanova) u Torontu pale su za 9 posto u junu 2026. u poređenju s istim periodom prethodne godine, što je jedan od najvećih godišnjih padova u novijoj historiji torontskog tržišta nekretnina. Uprkos padu cijena, broj prodanih nekretnina je porastao — što ukazuje da kupci koriste povoljnije uvjete za ulazak na tržište koje je godinama bilo nedostupno prosječnom Kanađaninu.

Pad cijena kondominijuma posebno je izražen u centralnom dijelu Toronta, gdje je ponuda porasla uslijed završetka velikog broja novoizgrađenih projekata i povlačenja investitora. Tržište iznajmljivanja, koje je decenijama podgrijavalo potražnju za stanovima, također je pokazalo znakove hlađenja u posljednjih godinu dana.

Stručnjaci za nekretnine napominju da je pad cijena kondominijuma u kontrastu s relativnom stabilnošću cijena kuća i polu-uređenih nekretnina u predgrađima Toronta. Kupci koji su dugo čekali pogodnu priliku sada ulaze na tržište, no mnogi analitičari upozoravaju da ostaje neizvjesno hoće li se pad nastaviti ili je ovo privremeno dno. · Izvor: Toronto Star / Globe and Mail

Britanska Agencija za borbu protiv teškog kriminala (NCA) identifikovala je više od 270 osoba povezanih s jednim online forumom na kojemu su muškarci međusobno razmjenjivali snimke seksualnog zlostavljanja — pri čemu su žrtve bile njihove supruge ili partnerice koje su prethodno uspavane drogama ili alkoholom. Istraga je pokrenuta nakon što je kanadski istraživački TV tim W5 infiltrirao ovu globalnu online zajednicu i predao dokaze vlastima.

Od oktobra 2025. godine, istražitelji NCA-a proslijedili su više od 210 obavještajnih paketa policijskim partnerima u Ujedinjenom Kraljevstvu i inozemstvu, što je do sada dovelo do najmanje 14 posebnih istraga. U Britaniji je dosad uhapšeno osam osoba, a osam žrtava je zbrinuto. Istražitelji upozoravaju da pravi razmjeri zločina mogu biti znatno veći — vjeruje se da postoje i drugi, još neotkriveni forumi na kojima počinitelji raspravljaju o metodama drogiranja, koordiniraju napade i dijele snimke zlostavljanja.

Ovaj slučaj potresa javnost u Ujedinjenom Kraljevstvu i šire, otvarajući nova pitanja o tome koliko takvih mreža postoji u mraku interneta i kako ih efikasnije otkriti i procesuirati. · Izvor: NCA / CP24 / CPS

Njemačka vlada odlučno je odbila Trumpov zahtjev za lojalnošću, u potezu koji produbljuje već narušene transatlantske odnose između Berlina i Washingtona. Njemački zvaničnici jasno su stavili do znanja da Njemačka neće podrediti svoje nacionalne interese i evropske vrijednosti zahtjevima koje nameće američka administracija, naglasivši da partnerstvo između suverenih država mora počivati na uzajamnom poštovanju — a ne na lojalnosti prema jednoj strani.

Trumpova administracija je u posljednjem periodu pojačala pritisak na evropske saveznike, tražeći eksplicitne garancije podrške i usklađivanja s američkim pozicijama u pitanjima poput trgovine, NATO troškova i politike prema Kini. Berlinska odbijanja dolaze u trenutku kada i druge evropske vlade sve otvorenije naglašavaju stratešku autonomiju Evrope kao odgovor na nepredvidivost Washingtona. · Izvor: Reuters / DW

Sjedinjene Američke Države saopštile su u srijedu da neće obnoviti Sporazum Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA) — poznat u Kanadi kao CUSMA — u njegovom sadašnjem obliku. Ovo je direktan udarac za kanadsku i meksičku ekonomiju, jer USMCA reguliše ogromnu većinu međusobne trgovine triju zemalja, vrijedne bilione dolara godišnje.

Sporazum je bio predviđen za zajedničku reviziju 2026. godine, no američka strana sada jasno stavlja do znanja da želi fundamentalne promjene, a ne puko produženje postojećih uslova. Detalji američkih zahtjeva još nisu u potpunosti objavljeni, ali potez dolazi u sklopu Trumpove šire strategije pritiska na saveznike kroz trgovinsku politiku.

Za Kanadu, čiji izvoz u SAD čini oko 75% ukupnog izvoza, ovo je jedna od najozbiljnijih ekonomskih prijetnji u novijoj historiji. Premijer Mark Carney nije još dao detaljnu reakciju, ali kanadska vlada već danima upozorava da je Kanada spremna braniti svoje interese u eventualnim novim pregovorima. · Izvor: Reuters / CBC

Prema najnovijim izvještajima, Ukrajina je 2025. godine proizvela više od 4 miliona bespilotnih letjelica, što je ogroman skok u odnosu na 2,2 miliona u 2024. i svega 800.000 u 2023. godini. Zemlja tako udvostručuje svoju produkciju drona svake godine, a cilj za 2026. je 7 miliona — što bi bilo 70 puta više od ukupne godišnje proizvodnje SAD-a.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da bi, uz dovoljna finansijska sredstva, produkcija mogla dostići i 20 miliona drona godišnje. Za ostvarivanje tih ambicioznih ciljeva procjenjuje se da je potrebno oko 120 milijardi dolara — od čega bi se 60 milijardi pokrilo iz vlastitog budžeta i evropskih zajmova, a preostalih 60 milijardi trebalo bi osigurati od saveznika. Ove brojke jasno pokazuju da je Ukrajina pretvorila industrijsku proizvodnju drona u ključni strateški prioritet rata. · Izvor: Kyiv Post / EuroMaidan Press

Dva policijska službenika istražuju se zbog potencijalnog grubog kršenja profesionalnih standarda u slučaju Henryja Nowaka (18), kojeg su uhapsili i stavili lisice dok je ležao i umirao od ubodnih rana, saopštio je Nezavisni ured za policijsko postupanje (IOPC). BBC je prošle sedmice otkrio da je policiji trebalo osam minuta da otkrije Nowakovu smrtonosnu ubodnu ranu nakon dolaska na mjesto događaja.

Nowak je smrtonosno izboden u decembru 2025. od strane Vickruma Digwe koji je nosio veliki nož pozivajući se na svoju sikhsku vjeru. Digwa je zatim slagao policiji na licu mjesta, lažno tvrdeći da je on žrtva rasističkog napada. U junu je osuđen na doživotni zatvor s minimalnim rokom od 21 godine.

IOPC je saopštio da dokazi ukazuju da su prva dva policajca koji su stigli na mjesto možda prekršili profesionalne standarde — konkretno, da nisu prepoznali da Nowak hitno treba medicinsku pomoć, te da su ga uhapsili i stavili lisice umjesto da mu pruže prvu pomoć. Nadzorno tijelo dodalo je: "Postoji i indikacija da je jedan od policajaca možda prekršio standard koji se odnosi na autoritet, poštovanje i pristojnost, jer se činilo da odbacuje Nowakove riječi da je izboden." Nowakova porodica, koja potječe iz Chafford Hundredа u Esexu, obaviještena je o odluci. · Izvor: BBC

Bivša američka potpredsjednica Kamala Harris tajno je nazvala njujorškog gradonačelnika Zohrana Mamdanija prošle sedmice i drži duge, zatvorene sastanke s istaknutim progresivistima — uključujući propalestinske aktiviste — što se tumači kao najava mogućeg pokušaja osvajanja Bijele kuće 2028. godine. Harris je nazvala Mamdanija u četvrtak da porazgovaraju o budućnosti Demokratske stranke i dogovore duži razgovor — dva dana nakon što su Mamdanijevi kandidati u izborima za Kongres pregrmjeli trojicu demokratskih kongresmena u New Yorku.

Prema izvještaju Axiosa, Harris se nedavno susrela u Detroitu s Abbasom Alawihom, suosnivačem propalestinskog pokreta koji sada kandiduje za Michigan State Senate, te razgovarala s dugogodišnjim članom DNC-a Jamesom Zogbyjem, koji je iskoristio priliku da izrazi zabrinutost zbog američke podrške izraelskoj vojnoj operaciji u Gazi i pozvao na veću pažnju prema palestinskim civilima.

Potezi ukazuju da Harris nastoji popraviti ili ojačati odnose s lijevim krilom Demokratske stranke — koje ju je u kampanji 2024. djelomično okrenulo leđa zbog njene pozicije prema Izraelu. Mamdani je pak brzo postao jedna od najistaknutijih figura progresivnog krila stranke. · Izvor: Axios / Times of Israel / Jerusalem Post

Američki gigant odbrambene industrije Lockheed Martin i finska tehnološka kompanija Insta osnivaju prvi evropski centar za održavanje i podršku zajedničkom sustavom za upravljanje vatrom (CFCS) koji koriste raketni bacači M270A2 i HIMARS. Objekt će biti smješten u Tampereu, u Finskoj, a bavit će se planiranjem održavanja, nabavom rezervnih dijelova, upravljanjem zastarjelim komponentama i tehničkom pomoći — s ciljem minimiziranja zastoja opreme i održavanja visoke operativne spremnosti.

Centar će podržavati finsku flotu MLRS-a i pružati tehničke usluge drugim evropskim operaterima. Sporazum je dio indirektne industrijske saradnje vezane za finsku nabavku lovaca F-35, a temelji se na memorandumu o razumijevanju potpisanom u decembru 2025. povodom isporuke prvog finskog F-35A.

Dvanaest evropskih NATO zemalja trenutno koristi ili je naručilo MLRS ili HIMARS sisteme: Poljska, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Rumunija, Estonija, Latvija, Litvanija, Švedska, Danska, Grčka i sama Finska. Otvaranje centra u Helsinkiju posebno dobiva na težini u kontekstu Rusije koja je ovog tjedna bez objašnjenja zatvorila željezničke granične prelaze s Finskom. · Izvor: Lockheed Martin / The Defense Post / Army Technology

Shabir Ahmed (73), vođa ozloglašene pedofilske grupe iz Rochdalea kojeg su žrtve zvale "Daddy", trebao bi biti pušten na slobodu ovog četvrtka — a žrtve su obaviještene da ga nije moguće deportirati u Pakistan. Ahmed, koji je osuđen 2012. godine za višestruka silovanja i seksualne delikte nad maloljetnim djevojčicama, tada je lišen britanskog državljanstva, ali je zadržao pakistansko.

Dokumenti navodno iz Probacijske službe, objavljeni na internetu, navode da Ahmed neće biti deportiran zbog odredbi Zakona o imigraciji iz 1971. godine — koji propisuje da osobe koje su stigle u Veliku Britaniju prije 1973. i živjele u zemlji najmanje pet godina ne mogu biti protjerane. Ministarstvo unutarnjih poslova opisalo je Ahmedove zločine kao "užasavajuće" i najavilo da će po izlasku biti podvrgnut strogim uvjetima uvjetnog otpusta: mora boraviti u nadziranom smještaju 24 sata dnevno i podliježe "zoni isključenja" oko Rochdalea.

Jedna od žrtava, koja je bila seksualno zlostavljana od 12. godine, izjavila je za BBC Newsnight da se osjeća "uplašeno za svoju sigurnost". "Čak i ako nije u tim područjima, i dalje poznaje ljude i može ih kontaktirati, što me čini nesigurnom," rekla je. "Na kraju suđenja rečeno nam je da će svi biti deportirani po izlasku iz zatvora, ali ni jedan nije deportiran. Uvijek su to lažna obećanja." · Izvor: BBC / Sky News

Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) suočava se s novim valom nasilja na kurdskom zapadu zemlje, što eksperti dovodi u pitanje ulazi li dugogodišnja kurdska pobuna u aktivniju fazu — upravo dok traju krhki pregovori između Irana i Washingtona. U posljednjih nekoliko dana iranske sigurnosne snage ubijene su u nizu napada i sukoba u zapadnom i sjeverozapadnom Iranu. Prema izvještaju Jerusalem Posta koji se poziva na iračku agenciju Shafaq News, u utorak su četiri iranska vojnika poginula, a više ih je ranjeno u dva odvojena oružana napada.

Eskalacija je posebno osjetljiva jer su kurdske opozicijske grupe nedavno bile razmatrane kao potencijalna točka pritiska na Iran tijekom američko-izraelskog sukoba s Teheranom — a sada dio kurdskih glasova strahuje da bi mogli ostati izloženi dok se Washington i Teheran vraćaju krhkoj diplomatiji. Kurdski pobunjenici s iranske strane granice godinama djeluju iz iračkog Kurdistana, a Teheran je više puta udarao na njihove baze raketama i dronovima.

Pitanje koje analitičari postavljaju jest hoće li SAD, zaokupljene pregovorima s Iranom, odustati od implicitne podrške kurdskim skupinama kao dio diplomatske razmjene — što bi Kurde ostavilo u ranjivoj poziciji bez zaštite ni od Teherana ni od Washingtona. · Izvor: The Jerusalem Post / Shafaq News

Francuska Narodna skupština usvojila je kontroverzni prijedlog zakona o asistiranom umiranju glasovima 295 za i 232 protiv, nakon što ga je Senat u januaru odbio. "Ovo glasanje je kruna višegodišnjeg rada i iscrpne javne rasprave, vođene ozbiljno, s poštovanjem i dostojanstvom," izjavila je predsjednica Narodne skupštine Yaël Braun-Pivet na mreži X nakon glasanja.

Zakon odraslim osobama s teškom neizlječivom bolešću u poodmakloj ili terminalnoj fazi daje pravo na asistiranu smrt. Ključna izmjena u konačnom tekstu jest isključivanje psihičke patnje kao samostalnog kriterija za pristup asistiranom umiranju. Samo pacijenti koji su fizički nesposobni sami sebi aplicirati lijek smiju zatražiti da to umjesto njih učini ljekar ili medicinska sestra. Pacijenti moraju imati najmanje 18 godina i biti francuski državljani ili rezidenti.

Tim medicinskih stručnjaka morat će potvrditi da pacijent boluje od teške i neizlječive bolesti "u poodmakloj ili terminalnoj fazi", s konstantnim trpljenjem neizdržive i neizlječive boli, te da lijekove za smrt traži slobodnom voljom. Zakon predviđa i klauzulu savjesti za zdravstvene radnike koji ne žele sudjelovati u postupku, uz obavezu da pacijenta upute drugim stručnjacima.

Zakon je izazvao oštre polemike: jedni kritičari tvrde da je u procesu amandmana previše razvodnjeni, dok ga drugi i dalje smatraju previše permisivnim. Izvjestilac Philippe Vigier naglasio je da konačni tekst "postiže ravnotežu" — štiteći prava pacijenata uz garanciju slobode stručnjaka da odbiju sudjelovanje i osiguravajući zaštitu za pacijente, profesionalce i najbliže. · Izvor: Euronews / Le Monde / AP

Španija je od nedjelje 21. juna zabilježila 327 smrtnih slučajeva povezanih s toplinom, prema podacima Zdravstvenog instituta Carlos III — dok je zemlja preživjela rekordni toplinski val koji je srušio niz nacionalnih i lokalnih temperaturnih rekorda. Juni 23. bio je najtopliji junski dan u historiji Španije od kada se vodi evidencija 1950. godine, a 22. juni rangirani su na drugom mjestu.

Najekstremnije temperaturne anomalije zabilježene su na sjeveru Španije — aerodrom u Bilbau postavio je nove rekorde kako za dnevne maksimume tako i za noćne minimume. Prema španjolskoj nacionalnoj meteorološkoj agenciji (AEMET), toplinski val je završio u četvrtak. Od početka godišnje sezone praćenja topline sredinom maja, Institut Carlos III ukupno je evidentirao 611 smrtnih slučajeva pripisanih visokim temperaturama. · Izvor: Euronews / Washington Post

Vladajući crnogorski pokret "Evropa sad!" napravio je značajan korak ka bližoj integraciji s Evropom pridruživši se Evropskoj narodnoj stranci (EPP) u statusu posmatrača. Odluku je odobrila Politička skupština EPP-a na sastanku ranije ovog mjeseca, a predsjednik EPP-a Manfred Veber pozdravio je novu članicu objavom na društvenim mrežama: "Veća porodica EPP-a znači jaču budućnost."

Članstvo Crnoj Gori omogućava pristup političkim raspravama, umrežavanju i podršci institucija EU. Veber se posebno zahvalio crnogorskom premijeru i lideru pokreta "Evropa sad!" Milojku Spajiću "na vodstvu i posvećenosti putu Crne Gore ka EU. Ujedinjeni vrijednostima, gradimo Evropu koja stavlja ljude na prvo mjesto." · Izvor: EPP / Saopćenje za medije

Poljski ministar odbrane upozorio je da "s Banderom, Ukrajina neće ući u Evropsku uniju", dodajući da "niko nama neće govoriti kako da glasamo" o pristupanju druge zemlje bloku. Izjava dolazi nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao jedinicu specijalnih snaga po UPA (Ukrajinska pobunjenička armija), izazvavši oštru reakciju Poljske — dugogodišnjeg vatrenog zagovornika Kijeva u ratu protiv Rusije, čija vojna i logistička podrška ostaje ključna za ukrajinske ratne napore.

Varšava je gnjevno reagovala na Zelenskijeve nedavne geste odavanja počasti Organizaciji ukrajinskih nacionalista (OUN) i Ukrajinskoj pobunjeničkoj armiji (UPA) — obje organizacije su tokom Drugog svjetskog rata tražile ukrajinsku državnost kroz saradnju s nacističkom Njemačkom i odgovorne su za masakr do 100.000 etničkih Poljaka, uglavnom žena, djece i staraca, u Volinji i Istočnoj Galiciji 1943-1944. godine.

Poljski predsjednik Karol Nawrocki nazvao je odluku "skandaloznom" i oduzeo je Zelenskom Orden Bijelog orla, najviše poljsko odlikovanje. Poljski premijer Donald Tusk svalio je punu odgovornost za spor na Ukrajinu, upozorivši da bi Varšava mogla preći na transakcijskiji pristup prema Kijevu i sve više stavljati u prvi plan vlastite "tvrde poslovne interese" ukoliko Ukrajina ne promijeni kurs. · Izvor: RT / Big News Network

Najmanje pet osoba poginulo je u pucnjavi u sjevernoj Njemačkoj, saopštila je policija. Detalji o napadaču, motivu i tačnoj lokaciji još su u fazi provjere, a interventne snage su na terenu. Vlasti pozivaju građane da izbjegavaju pogođeno područje dok istraga traje. · Izvor: Reuters / CNN

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna izjavio je da Estonija prihvata kršenja svog vazdušnog prostora ukrajinskіm dronovima sve dok ti napadi nanose štetu ruskoj infrastrukturi. U intervjuu za Financial Times, Tsahkna je rekao: "Naravno da nismo zadovoljni tim incidentima. Ali ne govorimo Ukrajini da prestane." Time je Estonija postala prva baltička zemlja koja je otvoreno potvrdila ono što je Moskva tjednima tvrdila — da NATO članice prešutno tolerišu prolaz ukrajinskіh bespilotnjaka kroz vlastiti vazdušni prostor.

Kontekst je važan: Kijiv je u proljeće 2026. dramatično pojačao drone napade na rusku energetsku infrastrukturu, a Moskva je optužila baltičke države i Finsku da svjesno dopuštaju prolaz dronova. Finska i Latvija to su u početku demantovale, no latvijska vlada zapala je u krizu djelomično zbog sporog vojnog odgovora na incidente s ukrajinskіm dronovima nad vlastitim teritorijem. Estonska vojska čak je i oborila ukrajinskі dron nad svojim tlom.

Tsahknina izjava dolazi kao posebno provokativna u trenutku kada Rusija prijeti odmazdom baltičkim državama zbog podrške Ukrajini — i kada se raspravlja o tome smiju li članice NATO-a aktivno ili pasivno omogućavati ukrajinskе napade kroz vlastiti vazdušni prostor. · Izvor: RT / Financial Times

Latvija i Ukrajna dogovorile su izgradnju zajedničkog pogona za proizvodnju vojnih dronova koji će biti smješten u Latviji — u neposrednoj blizini ruske granice. Cilj je skratiti lanac opskrbe i ubrzati isporuku bespilotnih letjelica direktno na frontove u Ukrajini. Smještaj pogona unutar NATO granica pruža industrijsku sigurnost i europsku podršku, dok blizina ruskog teritorija drastično smanjuje logistički put. Latvija je od početka ruske invazije 2022. bila jedna od najdosljednijih zagovornica Ukrajine, a ovaj projekt označava konkretizaciju te podrške — prelazak s političkih deklaracija na zajedničku industrijsku odbrambenu bazu. · Izvor: Reuters

Više od 66 istaknutih kanadskih profesionalaca koji nisu jevrejske vjere potpisalo je otvoreno pismo objavljeno u National Postu i drugim Postmedia novinama (Montreal Gazette, Vancouver Sun) u kojem osuđuju antisemitizam i pozivaju na dosljedniju primjenu zakona o zločinima iz mržnje u Kanadi. Među potpisnicima su bivši premijer Stephen Harper, izvršni direktor National Bank of Canada, predsjednici univerziteta, bivši gradonačelnik Toronta John Tory te visoki rukovodioci kompanija Telus, Sunlife Financial, Rogers Communications i Scotiabank.

Pismo sadrži tri ključna zahtjeva: nultu toleranciju prema mržnji, dosljedno provođenje i kažnjavanje po zakonima o zločinima iz mržnje te odgovornost u javnom diskursu. Potpisnici su pokrenuli i inicijativu "Stopping Antisemitism" (Zaustavljanje antisemitizma) — pozivajući Kanadu da usvoji jedinstven nacionalni pristup u istrazi, progonu i kažnjavanju antisemitskih incidenata.

Pismo dolazi u alarmantnom trenutku: Kanada je u 2025. godini zabilježila rekordnih 6.800 antisemitskih incidenata — rast od 146% u odnosu na 2022. — od čega je 6.248 slučajeva evidentirano kao online mržnja. Potpisnici naglašavaju da antisemitizam nije samo jevrejski problem već prijetnja vrijednostima cijelog kanadskog društva, i pozivaju sve Kanađane, bez obzira na vjeru ili porijeklo, da stanu uz svoju jevrejsku zajednicu. · Izvor: Yahoo News Canada / Jerusalem Post

Kanadski premijer Mark Carney izjavio je da Kanada treba ponovo otvoriti svoju ambasadu u Iranu — zatvorenu prije više od decenije — te je iransko-američki sporazum nazvao "prekretnicom" koja "postavlja temelje" za sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja i reintegraciju regionalnih ekonomija. "Angažman nije odobravanje", rekao je Carney. "Posjedovanje ambasade u nekoj zemlji ne znači da podržavamo politiku te vlade." Dodao je i da je Kanada "u nepovoljnom položaju" u zemljama poput Irana bez diplomatske prisutnosti.

Carneyjevi komentari dolaze unatoč tome što je Global Affairs Canada iste sedmice saopštio da vlada "trenutno ne razmatra ponovno otvaranje ambasade u Iranu" i da su kontakti s Teheranom ograničeni na konzularne predmete, ljudska prava i nuklearno neširenje. Ova protivrječnost izazvala je zbunjenost i optužbe za dvostruki govor.

Kritičari i porodice žrtava oštro su reagirale. Iran je u januaru 2020. oborio ukrajinski putnički avion PS752 iznad Teherana, ubivši 55 kanadskih državljana — i godinama poricao odgovornost. Kanada je Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) proglasila terorističkom organizacijom. Oponenti upozoravaju da bi obnova diplomatskih odnosa s Teheranom bila direktna nagrada režimu koji ubija vlastite građane, financira terorizam i otvoreno prijeti nuklearnim naoružanjem — dok su žrtve još uvijek bez pravde. · Izvor: Toronto Sun / CBC / Washington Times / Global News

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u subotu da će podnijeti ostavku u roku od "nekoliko sedmica" i raspisati prijevremene predsjedničke i parlamentarne izbore — nakon 18 mjeseci kontinuiranih antikorupcijskih protesta predvođenih studentima. "Bit ću predsjednik još samo nekoliko sedmica, a onda ću podnijeti ostavku", rekao je Vučić gomili svojih pristalica na provladinoj skupštini u Beogradu, ne navodeći tačan datum odlaska niti trenutak raspuštanja parlamenta.

Protest je prvobitno izbio nakon što je u novembru 2024. u Novom Sadu urušila nadstrešnica na željezničkoj stanici — u nesreći je poginulo 16 osoba. Studenti su taj tragični događaj iskoristili kao okidač za šire zahtjeve: odgovornost za korupciju, transparentnost u javnim nabavkama i kraj Vučićeve 12-godišnje vladavine kao predsjednika i premijera.

Politički analitičari upozoravaju da Vučić ne planira nestati s političke scene: ostavka na predsjedničku funkciju mogla bi mu otvoriti put da se vrati kao premijer ako njegova stranka pobijedi na izborima. Vučić će vjerovatno pokušati postaviti pouzdanog saveznika na predsjedničku poziciju i tako i dalje povlačiti konce iz sjene. Lider studentskog pokreta Savo Manojlović komentirao je: "Ostavkom i prijevremenim izborima Vučić pokušava preduhitriti svoj neizbježni pad — jer protesti i studentski pokret imaju veću podršku od njega." · Izvor: CNN / Al Jazeera / US News

Izraelske odbrambene kompanije prodale su napredne vojne sisteme Kataru i Saudijskoj Arabiji — dvjema zemljama s kojima Izrael nema zvaničnih diplomatskih niti otvorenih odbrambenih veza — otkrivaju dokumenti i fotografije koje su objavili Ha'aretz i Times of Israel. Radi se o sustavima ugrađenim u borbene avione F-15 koje su obje zemlje kupile od SAD-a.

Katarskom kraljevskom zrakoplovstvu, koje posjeduje 11 F-15QA Ababil aviona, između 2020. i 2022. ugrađen je Elbitsov protuzračni sistem C-MUSIC — sofisticirani laserski sistem koji prati i odbija rakete MANPAD (prijenosni sustavi zemlja-zrak) koje mogu gađati avione. Sistem je ugrađen tokom tehničkog održavanja u Baselu. Ugovori iz 2017. za američki posao prodaje F-15 Kataru pokazuju da su izraelske tvrtke dobile podugovore vrijedne između 150 i 250 milijuna dolara, uključujući 160 naprednih borbenih kaciga JHMCS (vrijednih oko 200.000 dolara svaka) i noćne naočale AN/AVS-9.

Saudijska Arabija je u sklopu Boeingovog ugovora za F-15SA avione dobila 462 iste kacige JHMCS i 462 para noćnih naočala istih modela prodatih Kataru. Geopolitički kontekst čini ove transakcije posebno osjetljivim: Katar i Saudijska Arabija ne priznaju Izrael i nemaju s njim formalne odnose, no Izrael je navodno koristio posredne kanale kroz američki vojni program FMS (Foreign Military Sales) da opremi avione tih zemalja vlastitom tehnologijom. · Izvor: Times of Israel / Ha'aretz / Israel Hayom

Olaf Lies, premijer njemačke savezne države Donja Saska i predstavnik jednog od ključnih dioničara Volkswagena, predložio je da VW u svojim njemačkim fabrikama počne proizvoditi modele koji se trenutno razvijaju i proizvode u Kini. Donja Saska ima 20-postotni glasački udio u Volkswagenу i tradicionalno štiti radnička mjesta u kompaniji. Lies je izjavio: "Ako bismo ovdje proizvodili vozila koja trenutno pravimo u Kini, mogli bismo stabilizovati iskorištenost naših pogona. To bi ujedno stvorilo prilike za novi razvoj i inovacije na našim lokacijama. Meni je stalo do stabilizacije zapošljavanja i kapaciteta — umjesto da gledamo kako drugi grade nove fabrike izvan Njemačke."

Prijedlog dolazi usred duboke krize u kojoj se VW nalazi: kompanija razmatra zatvaranje čak četiri njemačke fabrike i rezanje do 100.000 radnih mjesta. Izvršni direktor Oliver Blume izrazio je podršku ideji, rekavši da bi "zajedničko korištenje viška proizvodnih kapaciteta u evropskim pogonima s kineskim kompanijama moglo biti vrlo inteligentno rješenje". Međutim, vlastiti odbor kompanije признао je ono što mediji opisuju kao "kolaps modela uvoza" — dok Njemačka sve više riskira da postane tek ugovorno proizvodno mjesto za kineske autoproizvođače, umjesto da ostane centar inovacija.

Prijedlog je politički i ekonomski osjetljiv: sindikat IG Metall i radnički savjeti strahuju da bi takav model mogao donijeti jeftine radne procese bez dugoročnih investicija u razvoj, dok zagovornici tvrde da je to jedini realan način da se sačuvaju desetine hiljada radnih mjesta u srcu njemačke industrije. · Izvor: Reuters / Yahoo Finance

Danska vlada najavila je novu istragu o zakonskim mogućnostima uvođenja sveobuhvatne zabrane islamskog ezana (poziva na molitvu) u javnom prostoru. Ministar imigracije Morten Bodskov iz Socijaldemokratske stranke potvrdio je da će novoformirana vlada nastaviti rad na ovom pitanju, izjavivši: "Ezan se ne smije čuti iznad danskih krovova. Nema mu mjesta u Danskoj." Ministar je dodao da postoje dijelovi Danske koji po atmosferi sve više podsjećaju na "predgrađe Islamabada", te da se postupna islamizacija "previše uvukla u javni prostor".

Ovo je već treći put da danski ministar imigracije pokušava stvoriti pravni temelj za zabranu javnog ezana — prethodni pokušaji učinjeni su 2020. i 2025. godine. Pravni stručnjaci upozoravaju da ciljana zabrana suočava s ozbiljnim ustavnim preprekama, jer danski ustav garantuje slobodu vjeroispovijesti i štiti od diskriminacije po vjerskoj osnovi.

Danska ionako sprovodi neke od najstrožih migracijskih politika u Evropi i često se navodi kao uzor tzv. "ljevičarske politike niske imigracije". Najava je izazvala oštru reakciju muslimanskih zajednica i organizacija za građanska prava, dok vladajuća koalicija mjeru brani kao pitanje kulturnog integriteta i zaštite javnog prostora. · Izvor: GB News / Breitbart / OAN

Izrael je jasno dao do znanja da neće povući svoje trupe iz južnog Libana uprkos diplomatskim pritiscima — i dok Hezbolah nastavlja s neprekidnim napadima na izraelske položaje i civile. Raketni i minobacački napadi Hezbolaha ne jenjavaju, a Izrael ističe da je upravo to dokaz zašto je povlačenje nemoguće bez čvrstih sigurnosnih garancija. Jerusalim odbacuje pozive na brzo povlačenje, naglašavajući da svaki preuranjeni odlazak otvara prostor koji bi Hezbolah — financiran i naoružan od Irana — odmah popunio.

Američki državni sekretar Marco Rubio intenzivira diplomatsku ofanzivu u regiji, pokušavajući uvjeriti saveznike i regionalne aktere da prihvate mirovni okvir koji bi obuhvatio normalizaciju odnosa između Izraela i arapskih zemalja, stabilizaciju Libana i širi sporazum koji bi u konačnici uključio i rješenje iranskog nuklearnog pitanja. Rubio je razgovarao s više regionalnih lidera, ali nailazi na otpor i s izraelske i s arapske strane.

Situacija na terenu ostaje volatilna: dok diplomati pregovaraju u hotelskim sobama, Hezbolah svakodnevno ispalijuje projektile, a Izrael uzvraća preciznim udarima. Rubioova misija suočava se s temeljnim problemom — bez zaustavljanja iranskog naoružavanja Hezbolaha, svaki mirovni sporazum ostaje samo privremeno primirje. · Izvor: Reuters

Njemačke vlasti izvršile su u srijedu pretrese u Berlinu i Frankfurtu u okviru istrage o sumnji na pokušaj sabotaže njemačkih zaliha prirodnog gasa. Savezno tužilaštvo saopštilo je da je policija pretresla prostorije ruskog državljanina — glavnog osumnjičenog u predmetu — kao i prostorije još jedne osobe koja formalno nije pod istragom, oboje u Berlinu. Pored toga, pretresene su i prostorije neimenovane kompanije u Frankfurtu na Majni.

Istraga se odnosi na prodaju berlinskog podružnice Gazproma — Gazprom Germanije — koja se dogodila otprilike mjesec dana nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Prema navodima saveznih tužilaca, entitet je krajem marta 2022. prodan iz Gazprom grupe kroz "indirektnu prodaju dionica", nakon čega je "moskovska kompanija bez ikakvih veza s industrijom postala novi vlasnik". Novi vlasnik potom je naredio likvidaciju Gazprom Germanije — kompanije koja je u tom trenutku kontrolisala najmanje 25% kapaciteta za skladištenje prirodnog gasa u Njemačkoj.

"Osumnjičeni — ruski državljanin — tereti se za podržavanje provedbe odluke o likvidaciji s tim ciljem", naveli su tužioci, dodajući da nisu izvršena hapšenja. Rusija je prije invazije bila glavni dobavljač prirodnog gasa Njemačkoj. Berlin je od tada bio prisiljen ubrzano smanjivati ovisnost o ruskim uvozima, a EU se obavezala na postupno ukidanje uvoza ruskog gasa do kraja 2027. · Izvor: AP / Euronews

Bivši poljski premijer Mateusz Morawiecki pozvao je Ukrajinu da vrati tenkove i borbene avione koje je Poljska isporučila kao vojnu pomoć, nakon što je spor između dvije zemlje eskalirao zbog historijske kontroverze vezane za nacizam. Morawiecki, koji danas predvodi opoziciju, iznio je ovaj zahtjev u kontekstu rastuće napetosti između Varšave i Kijeva oko pitanja kako obje nacije tumače određene epizode iz Drugog svjetskog rata — posebno suradnju nekih ukrajinskih nacionalističkih pokreta s nacističkom Njemačkom.

Odnosi između Poljske i Ukrajine, koji su bili izuzetno topli od početka ruske invazije 2022., postepeno se pogoršavaju zbog niza spornih pitanja: historijskih, imovinskih i političkih. Morawieckijev zahtjev za vraćanjem oružja, iako dolazi od opozicije a ne vlade, odražava raspoloženje dijela poljskog javnog mnijenja koje smatra da Kijev ne pokazuje dovoljno poštovanja prema poljskim žrtvama i poljskoj historijskoj perspektivi.

Ukrajisnka strana odbacila je optužbe i naglasila važnost zajedničke borbe protiv ruske agresije. Spor upozorava da čak i najsolidan savez u ovom ratu — onaj između Varšave i Kijeva — nije imun na historijske napetosti koje se mogu aktivirati u pogrešnom trenutku. · Izvor: Reuters / Politico Europe

Španski sudija Juan Carlos Peinado naredio je u subotu da Begoña Gómez, supruga premijera Pedra Sáncheza, stane pred sud zbog korupcije. Sudija joj je oduzeo pasoš i zabranio napuštanje zemlje, a mora se javljati sudu dva puta mjesečno. Prethodno joj je već bile uređene optužnice za pronevjeru, nedozvoljeno lobiranje, korupciju u poslovnim odnosima i zloupotrebu sredstava — navodno je iskoristila brak s premijerom za napredovanje na Madridskom univerzitetu.

I Gómez i Sánchez negiraju bilo kakvu krivnju. Sánchez je višekratno tvrdio da je slučaj politički motivisan i nazvao ga "opscenou farsom." Premijer je na vlasti skoro osam godina i predvodi jednu od najfragmentarnijih koalicija u Evropi — oslanja se na katalonske i baskijske separatiste. Uprkos tome, Španija je pod njegovim vodstvom postala jedna od najdinamičnijih ekonomija Evrope.

Ironija je gorka: Sánchez je došao na vlast 2018. upravo zahvaljujući korupcijskom skandalu koji je srušio desnocentrističku Narodnu stranku. Sada slični oblaci kruže nad njim. Sánchez je poznat kao vješt političar koji je do sada uvijek pronalazio izlaz — ali suđenje supruzi novi je i ozbiljan test za njegovu vladu. · Izvor: CNN / Reuters

Bavarski vrhovni sud donio je presudu da bavarska državna obavještajna agencija (Landesamt für Verfassungsschutz) smije nadzirati Alternativu za Njemačku (AfD) kao potencijalnu prijetnju ustavnom poretku. Odluka je potvrdila raniji stav vlasti da postoje dovoljno osnove za sumnju da AfD djeluje u pravcu koji ugrožava temelje njemačke demokratije.

AfD je u posljednjih nekoliko godina postala jedna od najjačih stranaka u Njemačkoj, a savezna obavještajna agencija je prošle godine cijelu stranku klasificirala kao "dokazano ekstremističku organizaciju" — što je AfD osporila na sudu. Bavarska odluka ide u istom pravcu i daje zeleno svjetlo za širi nadzor stranačkih aktivnosti, komunikacija i finansiranja.

Stranka je reagovala s ogorčenjem, nazvavši presudu političkim progonom i pokušajem gušenja opozicije. Međutim, kritičari AfD-a ukazuju da stranka redovno surađuje s osobama s vezama na neonacistički pokret, a neki njeni funkcioneri javno su negirali zločine nacizma ili koristili nacistički rječnik. U zemlji s najosjetljivijim historijskim iskustvom s fašizmom, tolerancija prema takvom jeziku i ideologiji je minimalna.

Potresna ispovijest izašla je na vidjelo: muškarac je svojoj ženi priznao da je tokom opsade Sarajeva (1992–1996) vikendom odlazio na sarajevska brda i kao snajperist pucao na civile — Bošnjake zarobljene u opkoljenom gradu. Godinama ga je mučio nesanica i noćne more o ljudima koje je ubio, što je na kraju dovelo do ove mračne ispovijesti.

Opsada Sarajeva bila je najduža opsada glavnog grada u historiji modernog ratovanja — 1.425 dana. Srpske snage okružile su grad i sistemski gađale civile: na pijacama, u redovima za vodu, u tramvajima. Procjenjuje se da je snajperskom vatrom i granatiranjem ubijeno više od 11.000 civila, od kojih oko 1.500 djece. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je više srpskih komandanata za ove zločine.

Ono što ovaj slučaj čini posebno jezivim jest pojam "ljudskog safarija" — izvještaji i svjedočanstva koja su se pojavila još tokom i nakon rata govore o tome da su neki strani državljani, ali i lokalni počinioci, gledali na ubijanje civila kao na sport. Žrtve nisu bile vojnici — bile su to majke koje nose vodu, djeca koja trče do škole, starci koji stoje u redu za hljeb.

Ispovijest ovog čovjeka, ma koliko zakašnjela, još jednom podsjeća da mnogi počinioci nikada nisu odgovarali za svoja djela — i da istina o svemu što se dogodilo u Sarajevu još nije u potpunosti ispričana.

Švedski parlament izglasao je novi paket zakona koji znatno pojačava ograničenja imigracije — nastavak dramatičnog ideološkog zaokreta u zemlji koja je još nedavno bila simbolom otvorenih vrata za izbjeglice i migrante. Novi propisi otežavaju dobivanje azila, uvode strože uslove za spajanje porodica i proširuju mogućnosti deportacije, uključujući slučajeve koji ranije nisu bili na meti.

Švedska je nekada bila uzor liberalne imigracijske politike u Europi — zemlja koja je 2015. primila više izbjeglica po glavi stanovnika nego ijedna druga EU članica. Danas vlada desnog centra, uz podršku krajnje desne Stranke demokrata, sistematski demontira tu politiku. Stranku demokrata, koja je decenijama bila na marginama švedske politike zbog nacističkih korijera, birači su gurnuli u središte vlasti upravo na platformi anti-imigrantskih stavova.

Kritičari upozoravaju da novi zakoni krše međunarodne obaveze Švedske i direktive EU o azilu, dok vladini zvaničnici tvrde da su mjere neophodne za rješavanje problema integracije, sigurnosti i pritiska na socijalne usluge. Trend koji Švedska slijedi odražava širu eurpsku pomak udesno u pitanjima migracije.

Njemačka policija intervenirala je i rasturila povorku poljskih nacionalista koji su maršovali prema spomen-obilježju iz Drugog svjetskog rata u Njemačkoj. Incident je izazvao diplomatsku napetost između Berlina i Varšave, pri čemu su se sukobile dvije različite vizije sjećanja na rat i pravo na komemoraciju na njemačkom tlu.

Poljski nacionalisti su povorku organizirali kao dio obilježavanja stradanja Poljaka za vrijeme Drugog svjetskog rata, no njemačke vlasti su je zaustavile pozivajući se na sigurnosne razloge i zabrinutost zbog mogućeg izazivanja nereda. Organizatori marša oštro su osudili policijsku intervenciju, nazvavši je pokušajem gušenja povijesnog sjećanja i legitimiteta poljske žrtve.

Napetosti oko sjećanja na Drugi svjetski rat između Njemačke i Poljske imaju dugu istoriju — Poljska i dalje od Berlina traži ratne reparacije, dok se obje strane razilaze oko tumačenja odgovornosti i prioriteta komemoracije. Ovaj incident dolazi u trenutku kada su odnosi između dvije zemlje ionako opterećeni razlikama u pristupu prema Rusiji, sigurnosnoj politici i graničnom pitanju.

Finska je donijela historijsku odluku i ukinula dugogodišnju zabranu nuklearnog oružja na svom tlu — korak koji označava dubok strateški zaokret u finskoj sigurnosnoj politici od pristupanja NATO-u 2023. Zemlja koja se decenijama ponosila nuklearnom neutralnošću i politikom "bez nuklearnog oružja" sada otvara vrata mogućem raspoređivanju savezničkog nuklearnog naoružanja ili nuklearnog dijeljenja u sklopu NATO-ovog nuklearnog planiranja.

Odluka dolazi u kontekstu rastuće ruske prijetnje i sve glasnijih rasprava unutar NATO-a o jačanju nuklearnog odvraćanja na istočnom krilu Alijanse. Finska dijeli dugačku granicu s Rusijom — dužu od 1.300 kilometara — i njeni sigurnosni stratezi sve otvoreniije govore o tome da neutralnost više nije luksuz koji zemlja može priuštiti.

Potez je izazvao reakcije diljem Europe: zagovornici nuklearnog razoružanja upozoravaju na opasnu eskalaciju, dok NATO saveznici uglavnom pozdravljaju finsku odlunost. Za Moskvu, koja je Finskon pristupanje NATO-u opisala kao "prijetnju", ovo je još jedan signal da sigurnosna arhitektura Europe ide u smjeru koji Kremlj nije mogao spriječiti.

Ruski karikaturist u egzilu, poznat po oštrim satiričnim crtežima usmjerenim protiv Vladimira Putina i Kremlja, ubijen je od metka u Poljskoj. Policija je pronašla tijelo u okolnostima koje sugerišu organizovano ubojstvo. Nije isključena veza s ruskim obavještajnim službama, koje godinama prate, uznemiruju i likvidiraju kritičare Kremlja širom Evrope.

Žrtva je bila dio sve brojnije ruske dijaspore koja se u inostranstvo sklonila nakon Putinovog punog napada na Ukrajinu 2022. — novinari, aktivisti, umjetnici koji su nastavili raditi iz sigurnosti EU. Slučaj dolazi u jeku niza ruskih hibridnih operacija u Evropi, od podmetanja požara do sabotaže infrastrukture, a sada i fizičke eliminacije kritičara na tlu NATO saveznica.

Poljska policija pokrenula je istragu, a zemlja se svrstava u niz mjesta — London, Berlin, Beč — gdje su oponenti Kremlja stradali pod misterioznim okolnostima. Europol i NATO partneri pozvani su na koordinaciju.

Više od 700 migranata prešlo je La Manche u jednom danu, što je dosad najveći broj ove godine i jedan od najvećih ikad zabilježenih. Migranti su stigli u Britaniju na gumenim čamcima, uprkos stalnim prijetnjama deportacijama i najavljenim mjerama vlade Keira Starmera. Britanska vlada suočena je s rastućim pritiskom da zaustavi prelaze, ali broj migranata koji pokušavaju put ostaje visok — privučeni perspektivom azila i ekonomskih mogućnosti u UK. Francuski i britanski zvaničnici razmjenjuju optužbe oko odgovornosti za patroliranje Kanala, dok humanitarne organizacije upozoravaju na opasnost tih prelaza, na kojima su prethodnih godina stradali i utopili se deseci migranata.

Britanski sud odbio je žalbu grupe Palestine Action protiv odluke vlade da ih zabrani, potvrđujući njihov status zabranjene organizacije. Palestine Action, poznata po direktnim akcijama sabotaže na postrojenjima izraelske odbrambene kompanije Elbit Systems i njezinih dobavljača u Britaniji, proglašena je zabranjenom organizacijom po britanskom zakonu o terorizmu — što njenim članovima prijeti drakonskim kaznama za samo članstvo ili podršku grupi.

Aktivisti Palestine Action tvrde da su ciljali isključivo imovinu, ne ljude, i da su njihove akcije legitimni oblik protesta protiv prodaje britanskog oružja Izraelu koje se koristi u Gazi. Vlada i tužilaštvo smatraju da su metode grupe — razbijanje objekata, paljenje imovine, nanošenje materijalne štete — prelaze granicu zakonitog protesta.

Presuda dolazi nedugo nakon što su 107 prosvjednika uhapšena ispred londonskog suda gdje su osuđivani aktivisti Palestine Action. Zabrana efektivno kriminalizuje podršku grupi, što neke organizacije za građanska prava opisuju kao opasan presedan za slobodu protesta u Britaniji.

Još jedan napad nožem potresao je Veliku Britaniju — tinejdžerica je izbodena samo nekoliko dana nakon napada u Belfastu koji je pokrenuo noći anti-imigrantskih nemira širom Sjeverne Irske. Britanska javnost i mediji ponovo su se suočili s pitanjem kojeg ne mogu ignorisati: zašto je nasilje nožem postalo toliko učestalo i sistemsko? Napadi nožem u Britaniji su u stalnom porastu u posljednjih deset godina — i dalje se vode politički sporovi oko uzroka, ali statistike su nemilosrdne. Svaki novi incident doliva ulje na vatru rasprave o sigurnosti, imigraciji i sposobnosti vlasti da zaštiti građane. · Izvor: BBC

Britanska policija uhapsila je 107 prosvjednika ispred Woolwich Crown Courta u Londonu, gdje su izricane presude aktivistima grupe Palestine Action koji su upali i demolirali pogon izraelske odbrambene kompanije Elbit Systems. Stotine pristalica okupile su se ispred suda kako bi poduprle osuđene — nazvane "ram-raiderima" — koji su napadima nanosili materijalnu štetu postrojenjima firme koja proizvodi vojnu opremu za Izrael. Palestine Action godinama provodi direktne akcije sabotaže na Elbitu i srodnim kompanijama u Britaniji, tvrdeći da su to legitimni oblici protesta zbog rata u Gazi. Britanske vlasti smatraju ih kriminalnim aktima. Masovna hapšenja ispred suda izazvala su novu debatu o granicama prava na protest i slobodi izražavanja u Velikoj Britaniji. · Izvor: The Guardian

Indijska vlada uputila je "oštri protest" Washingtonu nakon što su trojica indijskih mornara poginula u američkim vojnim udarima na tankere koji su plovili Hormuškim tjesnacom. Američka Centralna komanda potvrdila je da su njeni avioni ispalili dva Hellfire projektila na motorni tanker MT Settebello dok je plovio Omanski zaljevom u srijedu — pogodivši brodski pogonski prostor. SAD tvrde da su posada broda više puta odbila da se povinuje naredbama i da je brod kršio vojnu blokadu iranskih luka koju je Amerika uvela u aprilu kako bi odsjekla iranske prihode. Brod je plovio pod zastavom pacifičke otočne države Palau. Indija je naglasila da su poginuli civili — morski radnici koji nisu imali nikakve veze s ratnim operacijama — i pozvala na hitno objašnjenje. Incident ponovo otvara pitanje kolateralne štete od američke blokade i njenih posljedica po međunarodnu plovidbu i radnike koji kruže globalnim morskim putevima. · Izvor: The Guardian

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je za Fox News da su odnosi između SAD-a i Srbije doživjeli dramatičnu transformaciju od kada je Trump preuzeo vlast — i pozvao ga da posjeti Beograd. "Bilo bi 90 prema 10 ili čak 95 prema 5" — tako Vučić opisuje razliku u tome kako Srbi gledaju na Trumpovu administraciju u usporedbi s prethodnim američkim vladama, posebno onom koja je 1999. bombardovala Srbiju. Vučić je naglasio da Trumpov pristup stavlja naglasak na ekonomsku suradnju i investicije — zajednički projekti u oblasti LNG-a, podatkovnih centara i naprednih računalnih tehnologija — umjesto na politički pritisak. Srpski BDP porastao je s 32 milijarde eura kad je Vučić postao premijer na više od 100 milijardi eura danas. Srbija priprema strateški dijalog sa SAD-om koji obuhvata energetiku, infrastrukturu, AI i odbrambenu suradnju. Vučić je odbacio mogućnost priznavanja Kosova u zamjenu za ekonomske benefite, rekavši da ne može kršiti Ustav Srbije. · Izvor: Fox News

Ukrajinska kompanija Fire Point razvija raketni sistem Freya — niskobudžetnu alternativu američkom sistemu Patriot za presretanje balističkih raketa. Jedan intercept Patriotom košta nekoliko miliona dolara, a Patriot često treba dva do tri projektila po meti — što je finansijski neodrživo na duži rok. Freyja bi ovaj trošak trebala gurnuti ispod jednog miliona dolara. Sistem se razvija u okviru zajedničkog evropskog projekta koji uključuje Njemačku (Diehl Defence osigurava poluaktivni radarski tragač), Francusku i Norvešku. Prethodni testni projektil FP-7.X već je testiran, a cilj je presresti prvi balističkim projektil do kraja 2027. Ukrajina radi i na vlastitom domaćem protubalističkom sistemu odbrane — prvom te vrste koji bi bio u potpunosti ukrajinskoga porijekla. Inicijativa dolazi usred sve većeg pritiska na zalihe Patriot projektila i potrebe da se smanji ovisnost o zapadnim dobavljačima. · Izvor: Kyiv Post

Bugarska je odlučila obustaviti isporuku oružja Ukrajini, u potezu koji je izazvao pažnju u NATO-u i EU. Ova odluka dolazi usred rastućih unutarnjih političkih pritisaka i podjela unutar bugarske vlade oko daljnje podrške Kijevu. Bugarska je do sada bila jedna od dobavljača streljiva i vojne opreme Ukrajini, dijelom i putem trećih strana. Obustava dolazi u trenutku kad Rusija pojačava napade, a Zapad je pod pritiskom da osigura kontinuirani tok vojnih isporuka Ukrajini. · Izvor: Reuters

Pakistanske oružane snage izvele su nove vazdušne napade na jugoistočne afganistanske provincije Khost i Paktika, ciljajući ono što su pakistanski zvaničnici opisali kao militantnu infrastrukturu i kampove. Talibanski glasnogovornik Zabihullah Mujahid izjavio je da su "kao rezultat ovih napada ubijeni 11 djece, jedna žena i jedan starac" te osudio akciju kao "humanitarni zločin i čin agresije". Afganistanske vlasti tvrde da je pakistanska vojska "povrijedila afganistanski vazdušni prostor i bombardovala civilne domove" u provincijama Kunar, Khost i Paktika, usmrtivši najmanje 13 osoba i ranivši 14. Napadi su najnovija eskalacija u mjesecima dugom prekograničnom sukobu između dvije susjedne zemlje koji traje od kasnog februara 2026. · Izvor: India.com / Al Jazeera

Evropska unija dogovorila je u junu 2026. strože propise o migraciji i azilu, uključujući biometrijsko snimanje (otisci prstiju i prepoznavanje lica) za sve tražitelje azila, provjere identiteta i sigurnosti prije ulaska u azilni sistem, offshore deportacione centre izvan granica EU za obradu nedokumentiranih migranata te obaveznu razmjenu podataka između svih 27 zemalja članica. Alan Mendoza iz Henry Jackson Societyja upozorio je: "EU-ova demografija mijenja kulturu Evrope. Suočavamo se s ljudima koji se ne integriraju s lokalnim običajima." Trump je još na govoru u UN-u poručio: "Uništavate svoje zemlje. Evropa je u ozbiljnim problemima." JD Vance i Pete Hegseth nedavno su komentirali evropske migracijske izazove, pozivajući na snažniju primjenu zakona. Španija je, kao izuzetak, legalizirala oko 500.000 nedokumentiranih migranata — potez koji je naišao na kritike s desnice. NGO-i koji su godinama pomagali ilegalne prelaske dolaze pod sve veći pritisak vlasti. · Izvor: Fox News

Grčke vlasti uhapsile su palestinskog državljanina pod sumnjom na terorističke aktivnosti povezane s Hamasom. Hapšenje je izvršeno na osnovu dokaza koje su prikupile grčke obavještajne i sigurnosne službe. Slučaj dolazi u kontekstu pojačanog evropskog nadzora nad finansijskim i operativnim mrežama Hamasa na kontinentu, posebno od napada od 7. oktobra 2023. Grčka je u posljednjih nekoliko godina pojačala suradnju s izraelskim i američkim obavještajnim agencijama u praćenju islamističkih mreža. Detalji o identitetu uhapšenog i prirodi optužbi još nisu u potpunosti objavljeni iz sigurnosnih razloga, dok istraga ostaje u toku. · Izvor: Washington Post

Grčki ministar za migracije upozorio je da više od 500.000 ljudi trenutno čeka u Libiji u nadi da će prečiti Mediteran i ući u Evropu. Izjava dolazi u trenutku kada evropske vlade pojačavaju pritisak na libijske vlasti da spriječe odlaske čamaca. Libija, koja nema stabilnu centralnu vladu, ostaje ključna tranzitna zemlja za migrante iz subsaharske Afrike i Bliskog istoka. Grčka i Italija sve učestalije bilježe dolazak brodova prepunjenih migrantima, a broj utopljenika na mediteranskoj ruti nastavlja rasti. Evropska unija suočena je s rastućim pritiskom da pronađe dugoročno rješenje za migracionu krizu koja postaje sve ozbiljnija. · Izvor: Reuters

Još jedna jevrejska sinagoga u Torontu meta je vandalizma, dok se grad priprema za godišnji marš Walk with Israel. Incident je dio zabrinjavajućeg niza antisemitskih napada na jevrejske objekte u Kanadi koji se intenziviraju kako se bliži datum marša. Jevrejska zajednica u Torontu izrazila je ogorčenje i pozvala vlasti na hitnu reakciju, dok policija istražuje incident. Walk with Israel, jedna od najvećih pro-izraelskih manifestacija u Sjevernoj Americi, svake godine privlači hiljade učesnika — ali i organizovane prosvjednike. Rast antisemitskih incidenata u Torontu i Kanadi generalno bilježi se od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.

Dvojica rumunskih državljana osuđena su za napad na Pouriju Zeraatija, voditelja televizije Iran International — jednog od najvažnijih medija koji izvještava o iranskom režimu. Tužioci su iznijeli dokaze da je napad bio proxy-operacija povezana s Teheranom, osmišljena s ciljem utišavanja kritičara islamske republike. Zeraati je izboden ispred svog doma u Londonu i zadobio teške povrede, ali je preživio. Iranski TV Iran International, koji emituje s britanskog tla, godinama je meta prijetnji i napadačkih kampanja iranskih obavještajnih službi — a britansko tužilaštvo ovo suđenje opisuje kao direktan dokaz da Teheran koristi kriminalce kao oruđe za obračun s opozicijom u inostranstvu. · Izvor: The Guardian

Izrael je tajno rasporedio elitne specijalne snage u Azerbejdžanu tokom rata s Iranom, kao dio prikrivene mreže vojnih lokacija u više zemalja, uključujući Irak, UAE i Somaliland, otkriva CNN pozivajući se na izvore. Desetine vojnika, uključujući pripadnike izraelskih specijalnih snaga, helikopterske borbene i spasilačke jedinice te osoblje Mossada, operirali su s lokacija na jugu Azerbejdžana — na svega oko 60 milja od iranskog grada Tabriza koji je Izrael gađao tokom rata. Azerbejdžan je negirao da je njegova teritorija korišćena za operacije protiv trećih zemalja. Otkrivanje tajnih operacija baca novo svjetlo na razmjere izraelske vojne prisutnosti u regiji i stratešku dubinu sukoba koji je potresao Bliski istok. · Izvor: CNN

Ukrajinski dronovi zasuli su Sankt Peterburg i niz drugih ruskih gradova tokom noći, gađajući ključnu infrastrukturu i ranjavaući više osoba — svega nekoliko sati prije otvaranja Putinovog prestižnog Međunarodnog ekonomskog foruma, koji u grad dovodi hiljade učesnika. Stotine dronova istovremeno su napadale više ruskih gradova, a Kijev tvrdi da je u napadu pogođen i vojni ratni brod te drugi strateški objekti u jednoj od najvećih koordiniranih akcija dronova do sada. Napadi su doprli do Moskve. Rusija je aktivirala protuzračnu odbranu u više regija, no dio dronova je probio zaštitu i uzrokovao štetu. Napad je posebno simboličan s obzirom na forum koji Rusija koristi za projiciranje ekonomske snage i privlačenje stranih investitora uprkos sankcijama.

Pakistanski sud izrekao je smrtnu kaznu dvojici muškaraca koji su grupno silovali turišktkinju iz Francuske ispred njene male djece. Napad se desio kada je žena, koja je putovala s porodicom, zaustavila vozilo u ruralnom dijelu Pakistana. Napadači su je odvukli i zlostavljali dok su joj djeca prisustvovala. Osuđeni su proglašeni krivim za silovanje i otmicu, a sud je presudio da zaslužuju smrtnu kaznu. Presuda je privukla međunarodnu pažnju i pokrenula raspravu o bezbjednosti stranih turista u Pakistanu.

Let izraelske avio-kompanije Israir bio je prisiljen promijeniti odredište i sletjeti u Hrvatsku nakon što mu je Slovenija odbila dozvolu za slijetanje. Incident je izazvao diplomatske tenzije i otvorio pitanja o slobodi vazdušnog prostora te rastućem pritisku na evropske države da ograniče ili ukinu letove s izraelskim kompanijama. Slovenija se pridružuje sve dužem nizu evropskih zemalja koje su poduzele korake ograničavanja prema Izraelu od početka rata u Gazi. Hrvatska je primila let bez komplikacija. Israir nije dao detaljne komentare o razlozima slovenačke odluke, dok slovenačke vlasti nisu odmah reagovale na upite medija.

BBC i CNN odbili su poziv ruskih vlasti da posjete mjesto smrtonosnog napada ukrajisnkih dronova na studentski dom u Rusiji — potez koji je Moskva iskoristila kao argument da zapadni mediji namjerno izbjegavaju izvještavati o žrtvama i razaranjima na ruskoj strani. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova iskoristila je ovaj incident da javno napadne BBC zbog načina na koji izvještava o Starobelsku i širem ratu u Ukrajini, optužujući ih za tendenciozno prikazivanje. BBC i CNN nisu odmah komentarisali razloge odbijanja poziva. Incident je novi primjer informacijskog rata između Moskve i zapadnih medija — dok Rusija tvrdi da su zapadni novinari selektivni u odabiru žrtava koje pokrivaju, BBC i CNN redovito odbijaju posjete koje organizuju ruske vlasti, navodeći zabrinutost zbog kontrole nad pristupom i sigurnosti. · Izvor: RT

Arwa Elrayess, prva Palestinka na čelu Oxford Uniona — jednog od najprestižnijih debatnih društava na svijetu — našla se u središtu žestokih kontroverzi nakon što su procurile njene WhatsApp poruke iz septembra 2025. u kojima napade Hamasa od 7. oktobra opisuje kao "proporcionalne" izraelskom postupanju prema Palestincima. U privatnoj grupi od oko 100 brucoša Elrayess je napisala da je žestina otpora "često proporcionalna žestini represije", te povukla paralelu između Hamasa, PLO-a i IRA-e. Kampanja protiv antisemitizma osudila je njene izjave kao "apsolutno jezive pokušaje racionalizacije barbarstava Hamasa". Oxford Union je dodatno kompromitovan organizacijom ljetne zabave u partnerstvu s organizacijom vezanom za osobu u britanskom parlamentu opisanu kao "hamasov operativac". Elrayess odbija optužbe, tvrdeći da su njeni komentari bili teorijska rasprava, a ne poziv na nasilje. · Izvor: GB News

Bivši poljski ambasador u Ukrajini vratio je ukrajisnko državno odlikovanje koje mu je dodijelila Kijev, u znak protesta zbog odluke predsjednika Zelenskog oda počast nacističkom kolaboratoru iz Ukrajinske ustaničke armije (UPA). UPA je paravojna organizacija iz Drugog svjetskog rata koja je surađivala s nacističkom Njemačkom i odgovorna je za masovne pokolje oko 100.000 poljskih civila i Jevreja tokom 1940-ih. Zelenski je nedavno odao počast ovoj organizaciji u kontekstu preimenovanja vojne jedinice, potez koji je izazvao snažne reakcije u Poljskoj. Vraćanje odlikovanja od strane bivšeg ambasadora snažan je diplomatski signal — i najnoviji u nizu incidenata koji su u posljednje vrijeme ozbiljno narušili inače tople odnose između Varšave i Kijeva. · Izvor: Polskie Radio

Kremlj je oštro osudio Francusku nakon što je predsjednik Macron pohvalio vojni napad francuske mornarice na rusku naftnu tankeru u međunarodnim vodama, opisujući ga kao provedbu sankcija protiv Moskve. Rusija je potez nazvala "graničarskom piraterijom" i upozorila na ozbiljne posljedice. Incident je izazvao polemike o granicama primjene sankcija i legalnosti vojnih akcija u međunarodnim vodama, a Moskva je zaprijetila odmazdom.

Tokom čitavog trajanja navodnog "primirja" s Iranom, Izrael je bio izložen neprekidnim napadima terorista Hezbolaha iz Libana. SAD su sada jasno stavile do znanja da neće zahtijevati od Izraela da nastavlja trpjeti te napade — čime su praktično dale zeleno svjetlo za vojnu eskalaciju IDF-a. Državni sekretar Marco Rubio predložio je okvir po kojemu Hezbolah mora odmah obustaviti sve napade, nakon čega bi IDF zaustavio eskalaciju u Bejrutu. Libanonski predsjednik parlamenta Nabih Berri odbio je jasno odgovoriti, inzistirajući da Izrael prvi stane — uprkos tome što je tekuća faza sukoba počela u martu 2026. Izraelski zvaničnici zatražili su od SAD-a dozvolu za proširenje operacija u Bejrutu.

Moskva pokreće postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) protiv Latvije, Litvanije i Estonije, optužujući ih za sistematsku diskriminaciju ruskog govornog stanovništva. Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da je "odbijanje pregovora i nekostruktivan stav" baltičkih zemalja primorao Rusiju na ovaj korak. Moskva tvrdi da baltičke vlade krše Međunarodnu konvenciju o eliminaciji rasne diskriminacije kroz jezičku politiku, medijska ograničenja i zakone o državljanstvu. Baltičke vlade odbacuju ove optužbe kao propagandu bez osnova.

Novi izvještaj upozorava da bi 1,25 miliona mladih Britanaca moglo ostati bez posla i krova nad glavom do 2030. godine ukoliko se hitno ne preduzmu sistemske mjere. Mladi koji nisu u obrazovanju, zaposlenju ni obuci (NEET) suočavaju se s rastućim troškovima stanovanja, nedostatkom pristupačnih najamnina i teškim ulaskom na tržište rada. Stručnjaci pozivaju vladu na urgentnu akciju kako bi se spriječio socijalni kolaps čitave generacije.

Američke snage onesposobile su još jedno plovilo koje je pokušalo probiti pomorsku blokadu i doći do Irana. Incident se dogodio usred tekućeg vojnog sukoba između SAD-a i Irana, a Washington šalje jasnu poruku da neće tolerisati kršenje blokade bez obzira na porijeklo broda. Detalji o identitetu plovila i posadi nisu odmah objavljeni.

Kina gradi ogromni vojni kompleks u sjeverozapadnoj pustinji s više od 80 lansirnih rampi, bunkera i komunikacijskih čvorišta u blizini izoliranih nuklearnih silosa koji čuvaju njene dalekometne rakete. Infrastruktura je centrirana oko dvije oktagonalne instalacije u istočnom Xinjiangu, udaljene 140–230 kilometara od nuklearnih silo polja Hami, a gradi se već šest godina. Stručnjaci procjenjuju da objekti mogu podržati mobilne lansere raketa, sisteme protuzračne odbrane i elektronsko ratovanje. Hans Kristensen iz Federacije američkih naučnika izjavio je: "Ovo je izvanredan napor." Pentagon procjenjuje da je Kina na putu da do 2030. ima 1.000 nuklearnih bojevih glava, a već je postavila 100 interkontinentalnih balističkih raketa u svoja tri glavna silosa.

Poljski predsjednik Andrzej Duda zatražio je da ukrajisnki predsjednik Volodimir Zelenski bude lišen najvišeg poljskog državnog odlikovanja koje mu je dodijelio prethodni predsjednik. Potez dolazi u kontekstu sve zaoštrenijih odnosa između Poljske i Ukrajine, posebno zbog kontroverznog Zelenskog preimenovanja vojne jedinice po UPA — ukrajisnkoj paravojnoj organizaciji iz Drugog svjetskog rata odgovornoj za masakre desetina hiljada poljskih civila.

Na izborima 22. maja 2026. Janez Janša vratio se na čelo Slovenije, označavajući oštar zaokret u odnosu na prethodnu vladu Roberta Goloba, koja je bila jedna od najkritičnijih prema Izraelu u Evropi. Janša je osudio odluku prethodne vlade da prizna palestinsku državu te je ranije izrazio podršku premještanju slovenačke ambasade u Jerusalem. Nova vlada očekuje se da će ukinuti putne zabrane izraelskim zvaničnicima i embargo na oružje koje je uveo Golob. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu lično je čestitao Janši na pobjedi, a obojica su se dogovorila o obnovi prijateljstva i suradnje između dvije zemlje.

Trump je najavio slanje dodatnih 5.000 američkih vojnika u Poljsku, na što je rusko Ministarstvo vanjskih poslova odmah reagovalo. Portparolka Marija Zaharova izjavila je da bi smanjenje američkog prisustva u Evropi bilo "racionalno, opravdano i davno zakasnilo", dok bi novo raspoređivanje vojnika stavilo ih u domet ruskih udara i povećalo tenzije. Zaharova je upozorila da će Rusija biti prisiljena odgovoriti "vojnotehničkim mjerama" te optužila NATO da gura Evropu prema sukobu. Trenutno je oko 10.000 američkih vojnika raspoređeno u Poljskoj, a ukupno oko 80.000 širom Evrope.

Švicarci će na referendumu glasati o inicijativi koja bi zakonom ograničila broj stanovnika u zemlji na maksimalno 10 miliona. Inicijativa za održivost, koju podržavaju desničarske stranke, zahtijeva da vlada aktivno kontroliše rast stanovništva kroz strože imigracionе mjere i ograničenja. Švicarska trenutno ima oko 9 miliona stanovnika, a kritičari upozoravaju da bi ovakav zakon ozbiljno ugrozio tržište rada i međunarodne sporazume, posebno sa EU.

Trump pokušava proširiti Abrahamove sporazume iz 2020. na nove muslimanske zemlje, ali Pakistan i Saudijska Arabija čvrsto su odbili učestvovati. Pakistanski ministar odbrane Khawaja Asif izjavio je: "Lično mislim da ne bismo trebali pristupiti nijednom sporazumu koji je u suprotnosti s našim temeljnim vrijednostima." Pakistan uslovljava priznanje Izraela uspostavom palestinske države s Istočnim Jerusalemom kao prijestolnicom. Saudijska Arabija zadržala je isti stav. Senator Lindsey Graham doveo je u pitanje pakistansku ulogu posrednika, nazvavši je "problematičnom", te upozorio na navode da Iran koristi pakistanske baze za smještaj vojnih aviona.

Ruske bezbjednosne službe upozorile su da Islamska država – Horasanska provincija (ISIS-K) intenzivno regrutuje centralnoazijske migrante kako bi izgradila terorističke ćelije širom regiona. Prema ruskim zvaničnicima, regrutovanje se odvija putem online platformi i u migrantskim zajednicama, a cilj je destabilizacija središnje Azije i susjednih zemalja. Rusija poziva na pojačanu regionalnu saradnju u borbi protiv ovog rastućeg prijetnje.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski preimenovao je Specijalni operativni centar Sjever u "Heroji UPA", odajući počast Ukrajinskoj ustaničkoj armiji — nacionalističkoj paravojnoj organizaciji iz Drugog svjetskog rata. UPA i njena matična organizacija surađivale su s nacističkom Njemačkom i odgovorne su za masovne pokolje oko 100.000 poljskih civila i Jevreja tokom 1940-ih — tema koja i danas narušava odnose između Poljske i Ukrajine.

Moskovski arbitražni sud odobrio je hitno izvršenje presude kojom se Euroclear — briselska klirinška kuća — obavezuje da Ruskoj centralnoj banci isplati oko 200 milijardi eura (233 milijarde dolara). Presuda se odnosi na zamrznuta ruska državna sredstva koja su zapadne sile blokirale 2022. godine, od kojih se većina nalazi upravo u Euroclearu. EU je od 2024. prenijela 6,6 milijardi eura dobiti od tih sredstava Ukrajini, ali bez formalnog oduzimanja. Euroclear je presudu nazvao "neutemeljenom" i poručio da takvi zahtjevi nemaju pravno uporište po pravu EU, te najavio žalbu. · Izvor: RT

Škotski parlament izglasao je zahtjev da vlada Ujedinjenog Kraljevstva prenese ovlasti za održavanje novog referenduma o nezavisnosti, i to rezultatom 72 prema 55. Potez je uglavnom simboličan — London i dalje odbija svaki takav zahtjev — ali jasno pokazuje da je škotsko pitanje ponovo u središtu britanske politike. Škotska nacionalna stranka i Zeleni, koji zajedno podržavaju odcjepljenje, osvajanjem rekordne pro-nezavisne većine na nedavnim izborima dali su premijeru Johnu Swinneyu novi politički vjetar u leđa, posebno u trenutku kada Laburistička stranka prolazi kroz turbulentno razdoblje u Londonu.

Izraelska vojska saopćila je da je u udaru na Gazu likvidirala vođu vojnog krila Hamasa — terorističke organizacije proglašene takvom od strane SAD-a, EU, Kanade i niza drugih zemalja. Detalji o identitetu ubijenog i okolnostima napada još se potvrđuju. Hamas nije odmah potvrdio ni demantovao izraelske navode.

Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova i memorijal Holokausta Yad Vashem oštro su osudili ukrajisnkog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je predsjedavao državnim pogreobom Andrija Melnika — suosnivača Organizacije ukrajisnkih nacionalista (OUN) — na vojnom groblju u Kijevu. Melnik je od 1938. vodio OUN, provodio špijunske operacije za nacističku vojnu obavještajnu službu i podržavao progon i ubijanje Jevreja i Poljaka tokom Drugog svjetskog rata. Izrael je poručio da "nema mjesta za ignorisanje historijske istine", dok je Yad Vashem podsjetio na zločine OUN-a nad civilima.

Amin Abu Rashid (58), optužen za finansiranje Hamasa — međunarodno priznatе terorističkе organizacijе — na suđenju je u Rotterdamu. Prema optužnici, između 2010. i 2023. prenio je oko 8 miliona eura hamasovim mrežama. Tajno snimljeni materijal koji je prikupila nevladina organizacija Ad Kan pokazuje ga kako izjavljuje da mu je posao "srušiti Izrael." Abu Rashid je uhapšen 2023. i sankcionisan od strane SAD-a zbog finansiranja terorizma. Tužilaštvo traži kaznu zatvora od tri godine.

Povjerljivi njemački revizorski izvještaj, objavljen nakon sudske borbe, otkriva da je Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke godinama davalo milione eura organizaciji Islamic Relief — unatoč tome što je od 2014. znalo za "značajne personalne veze s Muslimanskim bratstvom" i da je organizacija zabranjena u Izraelu kao teroristička. Revizori su zaključili da je Ministarstvo novac doznačivalo gotovo "slijepo", ponekad ne znajući kuda ide — a postoje i navodi da je novac prebačen u "koferima punim gotovine avionom" u druge države. Hamas je međunarodno priznat kao teroristička organizacija od strane EU, SAD-a, Velike Britanije i brojnih drugih zemalja.

Nakon martovskih municipalnih izbora 2026., oko 11 francuskih gradova došlo je pod kontrolu ljevičarskih gradonačelnika s imigrантским porijeklom. U Saint-Denisu policajci masovno traže premještaj ili daju ostavke, a stopa kriminala raste. Analitičari upozoravaju da je poslijeratna francuska socijalna država postala "inkubator" zajednica koje odbacuju francuski patriotizam — što simbolizira i uništavanje izložbe "Živjeti zajedno" tokom nedavnih pariških nereda. Pitanje društvene kohezije sve glasnije dominira političkim raspravama uoči predsjedničkih izbora.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić oštro je kritizirao EU tokom državne posjete Pekingu, komentirajući Bloomberg-ov izvještaj prema kojemu Srbija prijeti prelaskom "crvenih linija" zbog kineske vojne tehnologije. "Prvo su mi zabranili razgovore s Rusijom. Sad mi zabranjuju i odlazak u Kinu," rekao je Vučić, opisujući pristup Brisela kao vladanje "emailom". Predsjednica parlamenta Ana Brnabić dodala je da Srbija trpi neravnopravan tretman u odnosu na druge kandidatske zemlje. U isto vrijeme u Beogradu su izbili anti-vladini protesti, no Vučić je odbacio pozive na ranu ostavku, najavljujući da ostaje na funkciji do isteka drugog mandata sljedeće godine.

Mađarska je ponovo uvela zabranu uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda nakon što je nova vlada premijera Pétera Magyara greškom dozvolila da stara zabrana istekne ukidanjem vanrednog stanja koje je uveo prethodni kabinet Viktora Orbána. Zabrana, prvobitno uvedena 2023., obuhvata oko 20 kategorija prehrambenih proizvoda i branila se tvrdnjom da jeftini ukrajinski uvoz "preplavljuje tržišta na granicama EU" i ugrožava mađarske farmere. Ministar poljoprivrede Szabolcs Bona poručio je da vlada "neće dozvoliti da ukrajiski niti bilo koji drugi uvezeni proizvod ugrozi egzistenciju mađarskih farmera." Slične zabrane zadržale su i Poljska i Slovačka, dok Europska komisija smatra da takve mjere krše isključive nadležnosti EU u trgovinskoj politici i razmatrala je pravne korake.

Italijanski zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da Italija treba riješiti demografski pad povećanjem nataliteta, a ne uvozom radne snage. "Moramo razumjeti da li želimo imati više djece — a ako ih budemo imali, onda možemo reći: smanjimo broj legalnih migranata koji dolaze da rade," rekao je na Festivalu rada u Rimu. Italija bilježi jedan od najnižih nataliteta u Evropi — stopa fertiliteta pala je na 1,14 djece po ženi, daleko ispod potrebnih 2,1 za stabilnu populaciju. Tajani nije ponudio konkretan plan za povećanje nataliteta, a opozicioni senatori nazvali su prijedlog "apsurdnim".

Turski sud poništio je rezultate kongresa stranke CHP iz novembra 2023. na kojem je Özgür Özel izabran za lidera — čime je efektivno smijenjen sa čela najveće opozicione stranke u Turskoj. Sud je na čelo stranke privremeno vratio bivšeg predsjednika Kemala Kılıçdaroğlua, kojeg je Özel upravo i pobijedio na tom kongresu. Razlog: optužbe za kupovinu glasova i pritisak na delegate. CHP je 2024. ostvario veliku pobjedu nad Erdoganovom AKP-om na lokalnim izborima i u anketama kontinuirano raste — što ga čini glavnom prijetnjom vlasti. Ova odluka samo je posljednja u nizu poteza kojima Erdogan sistematski slabi, goni i neutralizira svakoga ko bi mu mogao ugroziti vlast.

Njemačko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv danskog državljanina poznatog samo kao Ali S. — za špijunažu i pokušaj sudjelovanja u ubojstvu. Iranska obavještajna služba navodno mu je naložila da prikuplja informacije o predsjedniku Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj i još tri jevrejske ličnosti, s ciljem pripreme napada. Ali S. izviđao je lokacije u Berlinu i tražio saučesnike; do maja 2025. bio je u kontaktu s afganistanskim državljaninom Tawabom M., koji je navodno bio spreman nabaviti oružje za napad. Obojica su uhapšena u Danskoj — Ali S. u junu, Tawab M. u novembru 2025. Nakon prvog hapšenja, iranski ambasador je pozvan u njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, a Teheran je sve optužbe odbacio kao "neosnovane i opasne".

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije upozorio je da broj osoba za koje se sumnja da su preminule od ebole dostiže 220, dok se epidemija širi brže nego što zdravstvene vlasti mogu reagovati. "Epidemija nas nadmašuje," rekao je šef WHO-a, pozivajući na hitnu međunarodnu pomoć i mobilizaciju resursa. Situacija izaziva zabrinutost globalne zdravstvene zajednice zbog potencijala daljeg širenja.

Njemčka vlada razmatra isplatu do 8.000 eura po osobi Sirijcima koji pristanu dobrovoljno napustiti zemlju — što je osam puta više od dosadašnje prosječne naknade od 1.000 eura. U Njemačkoj živi više od 951.000 Sirijaca, od kojih više od 500.000 ima privremeni status zaštite. Ministar unutrašnjih poslova Roman Poseck pravda prijedlog hladnom računicom: "Isplata u četveroznamenkastom iznosu i dalje je dobit za državu u poređenju s dugoročnim troškovima socijalne pomoći." Ovo je direktna posljedica odluke Angele Merkel iz 2015. koja je Njemačkoj — i cijeloj Evropi — otvorila vrata za više od milion migranata u jednoj godini. Desetljeće kasnije, Njemačka sada plaća da ih vrati kući, dok AfD — stranka koja je upozoravala na ove posljedice — bilježi historijski visoke rezultate u anketama i premašuje Merzovu vladajuću stranku.

Njemački kancelar Friedrich Merz predložio je da se Ukrajini dodijeli privremeni "asocijativni" status u Evropskoj uniji — kao alternativa punopravnom članstvu koje smatra "nerealistično brzim". Taj status bi Kijevu dao pristup određenim EU fondovima, pravo učešća na sjednicama Vijeća, Komisije i Parlamenta — ali bez prava glasa — te mogućnost pozivanja na klauzulu o uzajamnoj pomoći u slučaju napada. Merz je jasan: "Očigledno je da nećemo moći završiti proces pristupanja uskoro." Zelenski je prijedlog odbacio kao simboličan, insistirajući na punopravnom članstvu do kraja 2027. Macron i drugi lideri također se protive ubrzanom punom ulasku.

Novi napad na zdravstvenu infrastrukturu u istočnom Kongu: još jedan centar za liječenje ebole podmetnut je požar, a 18 pacijenata sa sumnjom na ebolu uspjelo je pobjeći tokom haosa. Svaki od njih potencijalna je karika u novim lancima zaraze. Epidemija u ovoj regiji već dugo izmičet kontroli zdravstvenih vlasti — kombinacija nasilja, nepovjerenja prema stranim organizacijama i dezinformacija sprečava timove da uopće stignu do žarišta. Visoka smrtnost virusa (do 90%) i bijeg zaraženih iz karantene ozbiljno prijete širenju zaraze izvan zahvaćenih područja.

Preživjeli terorističkih napada u Velikoj Britaniji — uključujući Stevea Gallanta, koji je savladao napadača na Fishmonger's Hallu 2019. — upozorili su da britanske dobrotvorne organizacije postaju pokriće za ekstremističke islamističke mreže i iranski utjecaj. Pod lupom su: Islamska komisija za ljudska prava (IHRC), Islamski centar Engleske, Dar Alhekma Trust i Abrar Islamic Foundation. IHRC je pod istragom od 2017. zbog navodnih veza s iranskim režimom, a Islamski centar Engleske organizovao je komemoracije za Qasema Solemanija — šefa IRGC-ovog Quds Force. Charity Commission — vladino tijelo za nadzor dobrotvornih organizacija — optužena je da djeluje presporo: od napada Hamasa 7. oktobra, otvorila je više od 400 istraga. Gallant: "Dobrotvorne organizacije ne smiju pružati utočište ekstremističkim mrežama ili stranom neprijateljskom utjecaju."

Jahja Kasem, glavni dopisnik arapskog kanala Al-Hurra, snimio je reportažu iz južnog Libana koja je za 24 sata prikupila skoro 250.000 pregleda i pokrenula neugodnu debatu u arapskom javnom mnjenju. Kasem je ušao u Hezbolahove tunele duboke 25 metara, skrivene ispod civilinih objekata — jedan se nalazio ispod prodavnice odjeće u gradu Al-Khiyam. Reakcije arapskih gledatelja bile su podijeljene, ali posebno su se istakli oni koji su otvoreno osudili Hezbolah: "Kriju se među nevinim stanovnicima, koriste njihove domove za borbu — a kad počnu udari, pobjegnu kao štakori i onda izjave pobjedu." Kasem je rekao: "Moj posao je prikazati stvarnost kakva jeste — bez filtera i bez straha od kritike." Ovo je rijetko: arapski medij koji otvoreno dokumentuje Hezbolahovu vojnu infrastrukturu u civilnim zonama, bez eufemizama.

Izraelska vojska saopćila je da je izvela precizni udar na Hezbolahovu opremu za nadzor u južnom Libanu. Prema IDF-u, nadzorna oprema bila je smještena unutar civilnog objekta i korištena za praćenje kretanja izraelskih vojnika te koordinaciju terorističkih akcija protiv njih. U odvojenom incidentu, izraelski vojnici eliminirali su terorista koji je operisao iz skladišta oružja — sekundarnim eksplozijama potvrđeno je prisustvo oružja unutar objekta. IDF naglašava da Hezbolah sistematski koristi civilne zgrade i infrastrukturu za vojnu opremu, čime namjerno izlaže civilno stanovništvo opasnosti.

Kineski predsjednik Xi Jinping priredio je Vladimiru Putinu svečani državni doček u Pekingu — samo dan nakon što je isti protokol pružen Donaldu Trumpu. Xi je nazvao kinesko-ruske odnose "sidrištem mira usred haosa" i bez imenovanja SAD-a upucio oštar signal Washingtonu: "Međunarodna situacija obilježena je turbulencijama, a hegemonistički unilateralni tokovi besne nekontrolisano." To je Pekingov uobičajeni kod za kritiku američke vanjske politike. Dok Trump traži da Kina pritisne Rusiju oko Ukrajine, Xi i Putin stoje rame uz rame uz pucnjavu iz topa i zastavama obje zemlje. Simbolika je jasna: Peking ne bira između Moskve i Washingtona — nego ih igra jednog protiv drugog.

Iran je ušao u 82. dan bez slobodnog pristupa internetu — skoro 2.000 sati otkako je globalna mreža prekinuta sat vremena nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade 28. februara. Organizacija NetBlocks dokumentirala je blokadu kao jednu od najduže trajućih državnih gašenja interneta u historiji. Vlada je u utorak izjavila da "ne može reći" kada će se situacija promijeniti. Uspostavljen je dvorazinski sistem: zvaničnici i određeni profesionalci imaju ograničeni pristup, dok obični građani ostaju potpuno isključeni. Ekonomska šteta procjenjuje se na više od milijardu dolara. Ljudska prava u digitalnom prostoru sistematski se krše — Iranci ne mogu ni komunicirati ni pristupiti neovisnim informacijama.

Komandant CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, svjedočio je pred Senatskim odborom za oružane snage da je iranska škola pogođena prvog dana rata — 28. februara — bila fizički smještena na aktivnoj iranskoj bazi za krstarujuće rakete Revolucionarne garde. Američka istraga utvrdila je da je udar bio posljedica "greške u ciljanju" — vojska je pogodila školsku zgradu Shajarah Tayyebeh umjesto susjednog vojnog objekta IRGC-a. Prema iranskim podacima, u udaru je poginulo 168 osoba, pretežno djevojčice. Amnesty International zahtijeva odgovornost za napad koji opisuje kao "smrtonosan i nezakonit". Svjedočenje admirala Coopera pokušaj je da se objasni zašto je škola bila legitimna meta — ali za porodice žrtava ta distinkcija malo znači.

Iranski režim priredio je masovne javne svadbe u Teheranu za parove koji su se upisali u program "samožrtvovanja" — u sklopu kojeg su pristali, između ostalog, da formiraju živi zid oko elektrana kako bi odvratili ili otežali američke i izraelske udare. Na trgu Imam Husein u jednom danu vjenčano je oko 110 parova — stigli su vojnim vozilima, vjenčali se na pozornici pred kamerama državne televizije, uz prisustvo predsjednika Pezeshkiana i predsjednika parlamenta Ghalibafa. Iranski režim tvrdi da su se milioni prijavili za program. Jedna od mladenki rekla je: "Zemlja je u ratu, ali mladi imaju pravo na brak." Analitičari ovo tumače kao propagandni spektakl čiji je cilj mobilizacija javnog morala — i prikazivanje rata kao kolektivne, čak svečane dužnosti.

Ruska vanjska obavještajna služba (SVR) optužila je Latviju — članicu NATO-a — da je Ukrajini dozvolila korištenje svog teritorija za potencijalne dronove napade na Rusiju. Prema ruskim tvrdnjama, ukrajinski operateri dronova već su raspoređeni na latvijskim vojnim bazama Adazi, Selija, Lielvārde, Daugavpils i Jēkabpils. SVR je upozorio da latvijsko članstvo u NATO-u neće biti zaštita od ruskog odgovora. Važna napomena: ove tvrdnje dolaze isključivo iz ruskih izvora — ni Latvija, ni Ukraina, ni NATO ih nisu potvrdili. Rusija redovno koristi ovakve optužbe kao diplomatski i propagandni alat.

Britanija je u aprilu izgubila 100.000 radnih mjesta — najveći mjesečni pad od maja 2020., kada je pandemija paralizirala ekonomiju. Direktan uzrok: rat SAD-a i Izraela s Iranom i efektivno zatvaranje Hormuškog moreuza, koji je doveo do skoka cijena energije i poremećaja u lancima snabdijevanja. Broj slobodnih radnih mjesta pao je na petogodišnji minimum. Prema prognozama, Britanija će ove godine ukupno izgubiti 163.000 radnih mjesta — pad zaposlenosti od 0,4%. Mala i srednja preduzeća posebno su pogođena: skuplja energija, skuplje zaduživanje i slabija potrošnja udružili su se u idealan ekonomski oluja.

Ukrainska vojska izvela je noćni napad na Moskvu i okolinu sa više od 500 dronova — prema ruskim medijima i TASS-u, ovo je najveći napad na rusku prijestolnicu u više od godinu dana. Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je oboreno 556 dronova, a gradonačelnik Moskve Sobjanin potvrđuje da je samo ka Moskvi i okolini oboreno više od 120. Tri osobe su poginule: žena u Khimkiju kada je dron pogodio privatnu kuću, i dvojica muškaraca u Mytišćima od padajućih krhotina. Četvero je ranjeno u zapadnom gradu Istra. Zelenski je napad nazvao "potpuno pravednim odgovorom" — osveta za masovni ruski napad na Kijev ranije ove sedmice koji je ubio najmanje 25 civila.

Saudijska Arabija saopćila je da je presrela tri drona koji su ušla iz iračkog vazdušnog prostora, a istovremeno je jedan dron pogodio generator izvana nuklearne elektrane Barakah u UAE (Emiratima), izazivajući požar. Regulatorno tijelo UAE potvrdilo je da nije došlo do ispuštanja radioaktivnog materijala i da nema povrijeđenih — elektrana vrijedna 20 milijardi dolara ostala je sigurna. Saudijska Arabija osudila je napad i upozorila da će poduzeti "sve potrebne operativne mjere" kako bi zaštitila svoje suvereno tlo. Iza napada navodno stoje iranske milicije u Iraku — napad se dešava usred zastoja u pregovorima između SAD-a i Irana, dok obje strane signaliziraju da su spremne nastaviti rat.

Na izborima u Andaluziji, najvećoj regiji Španije, desnica je odnijela uvjerljivu pobjedu. Iza rezultata krije se duboko nezadovoljstvo građana politikom centralne vlade prema migracijama — Andaluzija je jedna od glavnih ulaznih tačaka migranata u Evropu, a stanovnici sve glasnije govore da ih vlada u Madridu ostavlja same s posljedicama. Socijalisti, koji su Andaluzijom vladali bez prekida od 1978. do 2019., sada bilježe historijski loš rezultat. Birači su poslali jasnu poruku: politika otvorenih vrata ne funkcioniše, a oni koji je zagovaraju plaćaju cijenu na glasačkim kutijama.

U historijskom centru Modene u Italiji, 31-godišnji Salim el Koudriv, talijanski državljanin marokanskog porijekla, namjerno je ubrzao Citroën C3 na oko 160 km/h i zakucao se u pješake na trotoaru. Najmanje 12 osoba je povrijeđeno, četvero u kritičnom stanju, a jedna žena je izgubila obje noge nakon što ju je auto prignječio uz zid. Dvojica povrijeđenih prevezena su helikopterom. Nakon udara, vozač je pokušao pobjeći pješice, a tokom potjere nožem napao jednog od prolaznika koji ga je jurio — građani su ga na kraju savladali i predali policiji. Talijansko tužilaštvo ne isključuje teroristički motiv. Gradonačelnik Mezzetti pohvalio je sugrađane koji su riskirali vlastitu sigurnost da zaustave napadača.

Rusija i Ukrajina izvršile su razmjenu ratnih zarobljenika u kojoj je oslobođeno ukupno 205 vojnika — po 205 s obje strane. Ovo je jedna od najvećih razmjena od početka rata i signal da diplomatski kanali između dvije strane i dalje funkcionišu uprkos nastavljenim borbama. Razmjena je posredovana uz međunarodnu koordinaciju.

Marziyeh Amirizadeh, Iransko-amerikanka kojoj je 2009. izrečena smrtna kazna zbog prelaska s islama na kršćanstvo, žestoko je kritizirala papu Lava XIV zbog odlikovanja iranskog ambasadora pri Svetoj Stolici. "Vatikan bira da uvrijedi milione Iranaca odavanjem počasti predstavnicima tog režima", rekla je za Jerusalem Post. Amirizadeh je podsjetila da ju je papa Benedikt XVI spasio intervencijom, dok sadašnji papa odaje počast ambasadoru vlade koja i danas progoni kršćane i žene. Od oslobađanja postala je glasna aktivistkinja koja razotkriva perzekuciju Islamske Republike.

Dok Izrael i Liban uz posredovanje SAD-a ulaze u treći krug mirovnih pregovora, teroristička organizacija Hezbolah nastavlja sa napadima — dron Hezbolaha pogodio je područje Rosh Hanikre na sjeveru Izraela i teško ranio dvije osobe, hospitalizirane u Medicinskom centru Galileja u Nahariji. Hezbolah, iranska teroristička paravojna organizacija odgovorna za smrt hiljada civila u Izraelu i Libanu, i dalje sabotira svaki pokušaj mira napadima dok se diplomatski razgovori odvijaju. IDF je uzvratio udarima na ciljeve Hezbolaha u Libanu.

Saudijska Arabija i Kuvajt izveli su prikrivene udare na mete iranskih milicija u Iraku, u samostalnoj vojnoj akciji koja odražava rastuće nezadovoljstvo zalivskih monarhija prema SAD-u. Zalivske države su frustrirane što Washington pokrenuo vojne operacije u regiji bez konsultacija i bez sveobuhvatne strategije, ostavljajući saveznike izložene iranskoj odmazdi. Analitičari upozoravaju da ove akcije signaliziraju ozbiljne sumnje u to pruža li američka vojna prisutnost stvarnu zaštitu ili samo povećava ranjivost zalivskih monarhija.

Anti-imigrantski holandski protestanti zapalili su 12. maja privremeni centar za azilante smješten u napuštenoj općinskoj zgradi u Loosdrechtu. Masa je na zgradu bacala petarde i predmete na policajce, pokušavajući spriječiti vatrogasce da dođu do mjesta požara. Peticija s 3.000 potpisa tražila je da se centar ne otvori, ali sud je presudio u korist otvaranja. Desničarski političar Gidi Markuszower govorio je masi da azilanti treba da "idu nazad u svoju zemlju."

Hamas, teroristička organizacija koja drži Gazu u šaci, ponovo je pokazao pravo lice: naoružani militanti Hamasa zaustavili su i zaprijetili palestinskim izvođačima radova koji su trebali ući u Rafu i početi obnovu. Dok se stanovnici Gaze bore s ruševinama i siromaštinom, Hamas odbija razorušanje, sabotira mirovni sporazum i blokira svaki pokušaj normalizacije. Hamas ne želi obnovljenu Gazu — želi moć nad Gazom.

Saudijska Arabija je krajem marta 2026. tajno izvela seriju vazdušnih udara na iransku teritoriju — što predstavlja prvi poznati slučaj direktnih saudijskih vojnih napada na Iran u historiji. Udari su bili odmazda za višestruke iranske raketne i dronske napade na saudijsku infrastrukturu. Učinak je bio vidljiv: sedmični iranski napadi na Saudijsku Arabiju pali su s više od 105 na oko 25 incidenata nakon saudijske intervencije.

Britanski premijer Keir Starmer suočava se s najdramatičnijom krizom od dolaska na vlast — četiri ministra podnijela su ostavke, a više od 80 laburističkih poslanika javno traži njegovu ostavku. Okidač je bila katastrofalna izvedba Laburista na lokalnim izborima, gdje je stranka izgubila kontrolu nad više od 30 općina. Eurasia Group podigla je vjerovatnost Starmerovog odlaska do kraja godine na 80%.

Svaki put kada Washington najavi "napredak" u pregovorima s Iranom, Tehran odgovori s novim napadima, novim zahtjevima ili novom taktičkom pauzom. Ovo nije slučajnost — to je strategija. Iran ne pregovara da bi postigao mir. Iran pregovara da bi preživio. Teheran dobro zna da ima ograničeno vreme — ali i da Trump nema vječni mandat. Ako Iran uspije odugovlačiti pregovore dovoljno dugo, sljedeća američka administracija mogla bi biti mnogo popustljivija. Ovo nije diplomatija. Ovo je samo da odugovlače vrijeme.

Slovački premijer Robert Fico postao je jedini lider Evropske unije koji je lično prisustvovao proslavi Dana pobjede u Moskvi 9. maja 2026. Litvanija i Latvija mu nisu dozvolile prelazak vazdušnog prostora, ali Fico je svejedno otišao. Susreo se s predsjednikom Putinom i ministrom vanjskih poslova Lavrovom. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da "duboko žali" zbog ovog poteza.

Ministarstvo obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata saopćilo je da su protuzračni odbrambeni sistemi uspješno neutralizirali dva drona koja su letjela iz smjera Irana. Incident se odvija paralelno s tekućim mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana, pokazujući da Teheran nastavlja s vojnim provociranjem čak i dok pregovara.

Iranski internet blackout traje već više od dva mjeseca — najduži u historiji zemlje — a sada je režim uveo sistem "Internet Pro" kojim određeni korisnici s "bijelim SIM karticama" imaju neometan pristup globalnom internetu, dok ostatak stanovništva životari uz heavily cenzuriranu mrežu. VPN aplikacije bilježe rast od 500% od početka blokade.

Prema nalazima izraelske obavještajne mreže KAN News, većina građana Gaze sada podržava razoružanje Hamasa i vidi predaju oružja kao "izlaz" iz dugotrajnog sukoba. Podrška terorističkim aktima drastično je opala, a većina Gazanaca protivi se ostanku Hamasa na vlasti. Hamas blokira obnovu Pojasa Gaze odbijajući ispuniti odredbe primirja koje zahtijevaju predaju oružja.

Uprkos primirju koje formalno važi od aprila 2026., Hezbolah je od 17. aprila izveo 19 napada na izraelsku teritoriju — 14 dronovima i 5 raketama. U napadima su poginula četiri izraelska vojnika i jedan civil. Posebno zabrinjavajuće je da je organizacija preuzela odgovornost samo u dva slučaja, svjesno primjenjujući strategiju "kontrolisane dvosmislenosti".

Veliko istraživanje Bertelsmann Stiftung provedeno na uzorku od 18.000 ispitanika u svih 27 zemalja EU pokazuje dramatičan zaokret — čak 73% ispitanika smatra da se Evropa treba "udaljiti od Washingtona", dok samo 42% Evropljana Washington smatra pouzdanim partnerom. Nezadovoljstvo raste zbog trgovinskih sporova, neslaganja oko Ukrajine i vojnih akcija u Iranu koje Evropa nije podržala.

Oko 10.000 njuemačkih mladića koji nisu popunili obavezni vojni upitnik suočava se s kaznama od 250 eura. Upitnik je uveden ove godine za sve punoljetne muškarce i uključuje pitanja o fizičkoj spremi i spremnosti na vojnu službu. Njemačka želi povećati broj vojnika Bundeswehra s 186.000 na više od 260.000 do sredine 2030-ih.

Iranski parlamentarni predsjednik Mohammad Bagher Ghalibaf narugao se Trumpu na platformi X nakon što je SAD suspendovao operaciju "Project Freedom" svega dva dana nakon pokretanja. Ghalibaf je sarkazično napisao: "Operacija Vjeruj mi, brate, propala." Iran istovremeno zahtijeva garancije da SAD neće napasti, povlačenje američkih snaga iz Zaljeva i pravo na obogaćivanje uranija — što Washington odbija.

Saudijska Arabija odbila je SAD-u pristup strateškoj bazi princ Sultan i svojem vazdušnom prostoru za operaciju "Project Freedom", prisiljavajući Trumpa da cijelu akciju privremeno zaustavi. Trump je lično nazvao saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana pokušavajući otkloniti nesporazum — bez uspjeha.

Trojica iranskih zatvorenika pogubljena su u zatvoru Orumiyeh. Prema izvještaju mreže za ljudska prava Kurdistana, sva tri slučaja uključuju iznuđena priznanja, odsustvo pravne zastupljenosti i suđenja koja su trajala svega nekoliko minuta. Jedan zatvorenik napisao je: "Potpuno sam nevin, ali žele od mene napraviti žrtvenog jarca."

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je zvaničnu diplomatsku notu svim akreditovanim misijama pozivajući ih da evakuišu osoblje iz Kijeva. Moskva tvrdi da Zelenski planira napade na Moskvu tokom proslave Dana pobjede, te je zaprijetila "neizbježnim uzvratnim udarom". Rusija je predložila primirje za Dan pobjede, no Zelenski ga je odbio.

SAD i Iran bliži su dogovoru o okončanju rata nego ikad od početka sukoba 28. februara 2026. Prema informacijama potvrđenim za Reuters, obje strane rade na jednostraničnom memorandumu razumijevanja s 14 tačaka koji predviđa prekid neprijateljstava, uzajamno ukidanje blokade Hormuzkog moreuza i iransku obavezu da 15 godina ne obogaćuje uranij.

Londonska policija istražuje podmetanje požara u bivšoj sinagogi — najnoviji u nizu sve brutalnijih antisemitskih napada. Odgovornost za mnoge napade preuzela je organizacija za koju se vjeruje da je paravan za iransku Revolucionarnu gardu. Britanija je podigla nivo terorističke prijetnje na "ozbiljan". Jevrejska zajednica u Londonu živi u strahu.

Visoki iranski vojni zvaničnik izjavio je da je obnavljanje oružanog sukoba s Sjedinjenim Državama vjerovatno, uprkos tekućim diplomatskim kontaktima. Izjava dolazi u trenutku kada su pregovori između Teherana i Washingtona u zastoju, a američka pomorska blokada Hormuzkog moreuza nastavlja da pritišće iransku ekonomiju.

Dva jevrejska muškarca napadnuta su nožem u londonskoj četvrti Golders Green. Napadač — britanski državljanin somalijskog porijekla — uhapšen je na licu mjesta. Premijer Starmer rekao je da napad "nije usamljeni slučaj" i obećao da će "iskorijeniti ovu mržnju". Šef Metropolitanske policije objavio je zapošljavanje 300 dodatnih oficira za zaštitu jevrejskih objekata.

Amsterdam je od 1. maja 2026. postao prvi glavni grad na svijetu koji je zabranio javno oglašavanje mesa, fosilnih goriva i aviokompanije na bilbordima i tramvajskim stajalištima. Grad navodi cilj klimatske neutralnosti do 2050. Kritičari ban smatraju prekoračenjem ovlasti i pokušajem inženjeringa ličnih izbora građana.

Iran se suočava s rastućom ekonomskom krizom dok američka pomorska blokada Hormuzkog moreuza nastavlja da stežu koš oko iranskog izvoza nafte. Prema dostupnim podacima, gubici iranske ekonomije već su dostigli 4,8 milijardi dolara. Iran zasad nije našao alternativni put za izvoz, dok pritisak na vladajući režim u Teheranu iz dana u dan raste.

UN-ov visoki komesar za ljudska prava upozorio je da je Iran od februara pogubio najmanje 21 osobu i uhapsio više od 4.000 na osnovu optužbi za nacionalnu sigurnost. Režim primjenjuje mučenje, prisilne nestanke i dugotrajno gašenje interneta, a posebno cilja disidente, etničke manjine i sportiste.