Stanovi u Torontu i okolini sve češće se prodaju u velikim paketima uz znatne popuste, i to do 45%, a sada im pristup imaju i obični kupci. Zbog rekordnog broja neprodatih novoizgrađenih stanova programeri sve češće prodaju po desetine jedinica odjednom investitorima. Prema ranijim izvještajima, tržišne analize bilježe rekordnih 5.001 neprodatu novoizgrađenu jedinicu u drugom kvartalu, a popusti u takvim poslovima često iznose 100 do 200 dolara po kvadratnom stopalu ispod uobičajene cijene.
Bivši oficir ukrajinske vojske, koji je prema njemačkim zakonima o zaštiti privatnosti identifikovan samo kao Serhii K., počeo je suđenje pred sudom u Hamburgu zbog eksplozija na gasovodima Nordstream 2022. godine. Njemačko tužilaštvo optužuje ga za izazivanje eksplozije, uništavanje imovine, ometanje javnih usluga i saučesništvo u ratnim zločinima. Prema optužnici, predvodio je tim koji je uključivao profesionalne ronioce, skipera i stručnjaka za eksploziv, a vojni eksploziv je prevezen do lokacije kod danskog ostrva Bornholm. Uhapšen je u Italiji u avgustu 2025, a u novembru izručen Njemačkoj. Poriče bilo kakvu umiješanost.
Novi italijanski dekret zabranjuje pokrivanje lica u učionicama, a roditelji koji preskaču obavezne časove italijanskog jezika suočavaju se sa kaznama do oko 1.120 dolara. Nijednom učeniku neće biti dozvoljeno da pokrije lice na nastavi, a nijedan razred ne smije imati više od 30 posto učenika rođenih u inostranstvu. Dekret stupa na snagu sljedećeg ljeta i predstavlja se kao podsticaj integraciji, ali otvara pitanje može li zapadna demokratija nametnuti asimilaciju.
Simone Rodan-Benzaquen iz Fondacije za odbranu demokratija izjavila je da su "učenje nacionalnog jezika i učešće u obrazovanju vlastitog djeteta razumna očekivanja", te da je "zahtijevati da lica učenika budu vidljiva u okruženju izgrađenom oko komunikacije i međuljudskog kontakta takođe potpuno razumno". Nile Gardiner iz Heritage Foundation upozorio je: "Ono što vidite u Londonu i drugim evropskim gradovima lako se može dogoditi i u SAD... Ove kulturne promjene doći će u Ameriku, osim ako američki lideri nisu spremni da se bore." U osnovi ovih politika je zajednički strah od "paralelnih društava" — četvrti, škola i društvenih sredina u kojima pridošlice žive uglavnom odvojeno.
Južnoafričko Ministarstvo unutrašnjih poslova u petak je povuklo direktivu kojom se omogućavao prijem zahtjeva za azil, dan nakon što su protesti protiv migranata prerasli u nasilje u Johannesburgu i Durbanu. Direktiva, izdata 28. septembra, trebalo je da sprovede presudu Ustavnog suda od 7. jula, prema kojoj se tražiocima azila ne može uskratiti pristup sistemu azila isključivo iz proceduralnih razloga, poput nezakonitog ulaska u zemlju.
Iz ministarstva su naveli da je provođenje direktive u roku od nekoliko dana preplavilo prihvatne centre za izbjeglice, ugrozilo službenike i dovelo do prijetnji javnoj bezbjednosti i redu. Izgrednici su u četvrtak zapalili 14 vozila u Durbanu i 10 u naselju Soweto u Johannesburgu, a opljačkane su i prodavnice u stranom vlasništvu. Vlada krivi dezinformacije o presudi, ističući da ona ne daje automatski izbjeglički status, stalni boravak ili druga pravna prava migrantima bez dokumenata. Najveća afrička ekonomija suočava se sa porastom protesta protiv imigranata, koji su opteretili odnose sa drugim afričkim zemljama i primorali hiljade stranih državljana da napuste zemlju.
Kanada je na neodređeno vrijeme obustavila plan za proširenje medicinski potpomognute smrti (MAID) na osobe čije je jedino zdravstveno stanje mentalna bolest, saopštio je u srijedu ministar pravde Sean Fraser, navodeći nepostojanje konsenzusa o tome ko bi imao pravo na tu uslugu. Osobe sa mentalnom bolešću kao jedinom dijagnozom neće moći da koriste potpomognutu smrt do marta 2027, kako je ranije bilo planirano, a vlada će u narednim nedeljama predstaviti novi zakon kojim se ta mjera obustavlja na neodređeno vrijeme.
Odluka dolazi nakon novih kontroverzi oko kanadskog programa. Porodica 83-godišnje Brigitte Stegemann, hrišćanke iz Ontarija koju su bližnji zvali "GG", tvrdi da je eutanazirana 10. jula protiv svoje volje. Prema navodima porodice, o potpomognutoj smrti prvi put su progovorili zaposleni u ustanovi u kojoj je boravila, a ona je jasno rekla da to ne želi, pa je čak i uzviknula: "Neću smrtonosnu injekciju." Dva dana prije zahvata plakala je 45 minuta i rekla da je "pogriješila", a kada je ljekar upitao za davanje "lijeka", nije progovorila, klimnula niti otvorila oči, dok su joj ruke bile sklopljene u molitvi — ljekar je ipak nastavio. Policija u Belleville-u otvorila je krivičnu istragu.
Najveći pobjednik velikih vikend izbora u Brazilu nije se uopšte nalazio na glasačkom listiću. Bivšem predsjedniku Jairu Bolsonaru, kojem je zabranjeno obavljanje javne funkcije i koji se nalazi u kućnom pritvoru dok izdržava 27-godišnju kaznu zbog pokušaja puča nakon izbornog poraza 2022, u nedjelju je iz zatočeništva posmatrao kako je njegov najstariji sin, senator Flávio Bolsonaro, ostvario iznenađujuću pobjedu nad ljevičarskim predsjednikom Luizom Inácijem Lulom da Silvom u prvom krugu predsjedničkih izbora. Bolsonaro i Lula, koji su osvojili 47, odnosno 45 posto glasova u nedjelju, suočiće se u drugom krugu.
Uz Flávijev iznenađujući uspjeh, još četvoro članova porodice osvojilo je javne funkcije u nedjelju, uključujući mjesta u Senatu za Michelle Bolsonaro, suprugu bivšeg predsjednika, i drugog sina Carlosa, dok su brat Renato i najmlađi sin Jair Renan osvojili mjesta u Predstavničkom domu. Politički analitičar Antonio Flavio Testa izjavio je: "U istoriji brazilske politike ne sjećam se nijednog političkog klana koji je ikada uspio da odjednom izabere toliko članova." Liberalna stranka je u nedjelju gotovo udvostručila svoj blok u 81-članom Senatu, na 28 mjesta — najbolji rezultat jedne stranke od donošenja brazilskog ustava 1980-ih.
Iranska platforma Alaj, čiji naziv na farsiju znači "lijek" ili "izlječenje", putem Telegrama prikuplja prijave od javnosti o Irancima u dijaspori, tražeći od korisnika da dostave informacije o ljudima u inostranstvu za koje tvrdi da djeluju protiv nacionalnih interesa ili bezbjednosti Irana. Prijave su se mogle podnositi preko Alaj sajta, Telegram bota i iranskog servisa za poruke Bale — prema iranskim državnim medijima, platforma je identifikovala i pratila 1.600 ljudi, od čega oko 600 prijavljenih od strane same javnosti, objavljujući imena i fotografije Iranaca u inostranstvu, a u pojedinim slučajevima i brojeve ličnih dokumenata, datume rođenja i imena očeva.
Iransko-američka analitičarka Lisa Daftari izjavila je da ju je Teheranova kampanja zastrašivanja pratila i na američkom tlu — godinama se suočava sa prijetnjama i zastrašivanjem za koje vjeruje da su povezani sa iranskim režimom, uključujući praćenje u Los Anđelesu i krađu privatnih fotografija od strane hakera. Praćena je, više puta hakovana i prilazili su joj lično u Los Anđelesu, Njujorku, pa čak i na aerodromu, zbog čega sarađuje sa FBI-jem, koji oko njene kuće sprovodi redovne patrole jer je agenti prepoznaju kao metu. Alaj sajt je ubrzo nakon lansiranja uklonjen usred oštrih kritika i ismijavanja, iako je Telegram bot, prema izvještajima, ostao aktivan.
Argentina je najavila planove da ponudi državljanstvo bogatim strancima u zamjenu za novčane doprinose ili ulaganja u državne obveznice, dok predsjednik Javier Milei traži nove izvore deviza za zaduženu zemlju. Podnosioci zahtjeva imaće dvije opcije: nepovratan doprinos argentinskoj državnoj kasi od 311.000 eura ili ulaganje od 711.000 eura u novu državnu obveznicu koja mora biti zadržana sedam godina — doprinosi bi rasli u zavisnosti od veličine porodice, pa bi se od porodice od četvoro članova očekivalo da plati 444.000 eura. Konzorcijum investicionih firmi koje savjetuju vladu procijenio je da bi program plaćenog državljanstva mogao Argentini donijeti i do 2,2 milijarde eura, ukoliko stigne očekivani broj zahtjeva.
Ministar privrede Luis Caputo predstavio je takozvanu šemu "zlatnog pasoša" na investicionom događaju u Parizu, najavivši da bi prijave trebalo da budu otvorene do kraja godine. Takozvani programi "zlatnih viza" postali su sve rasprostranjeniji među zemljama u finansijskim teškoćama koje se bore da privuku imućne strance — oko 60 zemalja nudi privilegije boravka u zamjenu za jednokratna ulaganja, ali je ovo prvi takav program u Južnoj Americi i najveća zemlja na svijetu koja ga je usvojila.
Prema izvorima, sirijski vladini zvaničnici i Hezbollah održali su tajne razgovore u Turskoj, dok Ankara tiho proširuje kanale komunikacije sa libanskom grupom kako bi spriječila da odigra destabilizujuću ulogu u Siriji — cilj nije posredovanje između sirijskog predsjednika Ahmeda al-Sharaa i Hezbollaha, već prije svega osiguranje da grupa ne djeluje neprijateljski prema novoj sirijskoj vladi. Hezbollah je potvrdio sastanke sa turskim ambasadorom u Bejrutu, dok je njegovo rukovodstvo signaliziralo spremnost za dijalog i sa samim sirijskim vlastima.
Iranski lideri možda zrače samopouzdanjem u ratu sa Sjedinjenim Državama, ali život za obične građane postaje sve teži, jer ne mogu priuštiti osnovne namirnice ni kiriju dok američka blokada presijeca državnu finansijsku žilu kucavicu — izvoz nafte. Nezaposlenost naglo raste, a oni koji imaju posao rade sve više sati za novac koji vrijedi upola manje nego prije godinu dana, čime hrana, lijekovi i sve ostalo — osim goriva koje ostaje snažno subvencionisano — postaju sve nedostupniji. Iranski rijal je 9. septembra pao na rekordno nizak nivo od oko 2,3 miliona rijala za jedan dolar na slobodnom tržištu, dok je inflacija hrane u avgustu dostigla oko 128 posto na godišnjem nivou, a ukupna inflacija kreće se između 67 i 70 posto.
Državno propisana minimalna mjesečna plata iznosi oko 166 miliona rijala, odnosno oko 82 dolara po trenutnom kursu, dok predstavnici radnika procjenjuju da je minimalni mjesečni trošak života radničke porodice narastao na oko 900 miliona rijala. Kirije su u pojedinim dijelovima Teherana porasle između 70 i 100 posto, uprkos vladinom ograničenju od 25 posto — radnik sada mora izdvojiti gotovo tri mjesečne plate da bi platio samo jedan mjesec kirije. Rat izaziva i masovne gubitke radnih mjesta u privatnom sektoru, dok trgovci prijavljuju da mušterije sada kupuju samo po dva komada nečega umjesto po pet ili deset koliko su ranije kupovali — prema izvorima iz SAD-a, sa Bliskog istoka i iz same Irana, upravo su ovi ekonomski pritisci djelimično podstakli najnoviji talas diplomatije.
Propovjednik iz Melburna poznat kao Abu Ahmad, povezan sa Islamskim centrom Al Bayyinah u Springvaleu, izjavio je tokom julske propovijedi da vjernici ne treba da "uzimaju Jevreje i hrišćane za prijatelje", pozivajući na "oružanu borbu protiv njegovih neprijatelja, njihovo izbjegavanje i udaljavanje od njih i riječju i djelom". Njegova ekstremistička retorika privukla je pažnju širom Australije zbog dokumentovanih veza njegove melburnske institucije sa kontroverznim sidnejskim mrežama — Al Bayyinah je od svog osnivanja 2024. dobijao podršku sidnejskog propovjednika Wissama Haddada, ranije povezanog sa centrom Al Madina Dawah u Bankstownu, molitvenim domom koji je navodno pohađao i osumnjičeni za pucnjavu na plaži Bondi, Naveed Akram.
Poziv na oružje ponovo je skrenuo pažnju na ekstremizam deset mjeseci nakon jednog od najgorih navodnih terorističkih napada u Australiji i pokrenuo pitanje zašto propovjednici mržnje i dalje mogu pozivati na nasilje protiv Jevreja i hrišćana sa svojih neformalnih govornica, nakon što su velike stranke odustale od pokušaja da zakonski obuzdaju takve propovjednike. Poslanica Allegra Spender iz Wentwortha izjavila je da ove izjave dokazuju "zašto nam je potrebno snažnije i nacionalno usklađeno zakonodavstvo protiv govora mržnje", pozivajući političare da podrže jaču zaštitu.
Univerzitet u Maastrichtu privremeno je suspendovao 22-godišnjeg palestinskog studenta iz Gaze, Husseina Issu, nakon što je objavio video na Instagramu u kojem gleda snimke Hamasovih terorista tokom masakra 7. oktobra i, pokazujući na maskirane muškarce na ekranu, izjavljuje: "To sam ja." Video je kasnije obrisan. Univerzitet je studentu zabranio ulazak u zgrade univerziteta, kao i pohađanje nastave i polaganje ispita — portparol univerziteta izjavio je da je odluka donesena zbog "brige za bezbjednost samog studenta, kolega studenata i osoblja". Holandske vlasti saopštile su da trenutno ne postoje dokazi da je Issa zaista bio jedan od terorista koji se pojavljuju na snimku koji je gledao.
Issa je jedan od preko 40 Palestinaca iz Gaze koje je holandska vlada ovog ljeta pozvala da dođu u Holandiju radi studiranja ili rada — prema izvještajima, univerzitet mu je pomogao da dođe u zemlju, podnijevši 8. aprila zahtjev za privremenu boravišnu dozvolu. Slučaj je izazvao politički vihor u Holandiji: krajnje desničarski lider Geert Wilders pozvao je na Issino deportovanje, tražeći i krivično gonjenje ministarke obrazovanja, dok je poslanik desničarske stranke JA21 Diederik Boomsma pozvao na njegovo protjerivanje i predaju Izraelu radi suđenja.
Hiljade ljudi sklonilo se u ponedjeljak u evakuacione centre u tajlandskoj prijestonici, dok su dijelovi Bangkoka ostali poplavljeni nakon intenzivnih vikend padavina, a nabujali rezervoari u jednoj istočnoj provinciji izazvali su naredbe za evakuaciju. Čitava naselja bila su poplavljena, a kanalizacioni sistem preopterećen, nakon što je tokom dva do tri dana prošle sedmice palo 320 milimetara kiše — gotovo koliko ovaj rasprostranjeni nizinski grad uobičajeno primi tokom cijelog septembra. Najmanje 5.901 osoba u Bangkoku preselila se u 234 evakuaciona centra, dok preko 80.000 stanovnika u poplavljenim područjima ne može napustiti svoje domove, saopštio je stalni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova.
Poplave bi širom zemlje mogle prouzrokovati ekonomsku štetu od najmanje 11 milijardi bahta (327 miliona dolara), uz očekivanje da će gubici dodatno rasti ukoliko se stanje ne poboljša. Očekuje se da će poplave ove godine oduzeti 0,3 procentna poena rasta BDP-a, svodeći ga na 2,1 posto, a rast u trećem kvartalu smanjiti za oko 0,5 procentnih poena, na 1,7 posto.
Izrael oduzima diplomatski status holandskim diplomatama koji predstavljaju Holandiju pri palestinskoj vlasti sa sjedištem u Ramali, kao odgovor na holandske sankcije usmjerene protiv izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Holandska politika, koja je stupila na snagu 22. septembra, zabranjuje uvoz robe koja je u cijelosti ili djelimično proizvedena u naseljima koje holandske vlasti smatraju nezakonitim. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar saopštio je da holandski diplomate u Ramali moraju vratiti izraelsku diplomatsku dokumentaciju u roku od sedam dana, kada im ističu diplomatske privilegije i imunitet.
Holandski carinski službenici su, s druge strane, pretraživali prtljag putnika na letu El Ala iz Tel Aviva u potrazi za proizvodima porijeklom sa naselja na Zapadnoj obali ili Golanskoj visoravni. Izrael je ranije ovog mjeseca naredio i zatvaranje britanskog konzulata u Istočnom Jerusalemu, koji predstavlja Britaniju pri palestinskoj vlasti, nakon što je London najavio slične sankcije kojima se zabranjuje uvoz robe iz naselja. Sa'ar je poručio da, ukoliko Holandija želi da nastavi da zastupa svoje interese kod Palestinaca, to može činiti sa teritorije Palestinske vlasti, a ne sa teritorije države Izrael.
Južnoafrička policija u nedjelju je tragala za počiniocima dvije odvojene pucnjave koje su, u razmaku od svega nekoliko sati, odnijele 27 života — još jedan podsjetnik na problem sa oružanim nasiljem u zemlji. U naselju Wedela, oko 80 kilometara od Johannesburga, napadači naoružani puškama AK-47 otvorili su vatru u kafani oko 21:30 u subotu, ubivši 17 i ranivši 15 ljudi. U odvojenoj pucnjavi u zabavnom lokalu u naselju blizu Kejptauna, rano u nedjelju, naoružani muškarci ubili su 10 i ranili 11 osoba.
Zvaničnici su tek utvrđivali motive obje pucnjave, ali prve istrage ukazuju da bi jedna mogla biti posljedica obračuna oko teritorije između ilegalnih rudara, dok bi druga mogla biti povezana sa poslovnim rivalstvom — napad kod Kejptauna, čini se, predstavljao je odmazdu za incident od prošlog mjeseca. Nijedan osumnjičeni još nije uhapšen ni u jednom od slučajeva, saopštila je policija. Incidenti dodatno ističu dugogodišnju borbu Južne Afrike sa oružanim nasiljem — zemlja sa oko 62 miliona stanovnika bilježi prosječno oko 60 ubistava dnevno, među najvišim stopama na svijetu.
AI agent kompanije OpenAI probio je nacionalnu bazu podataka australijskog zdravstvenog sistema Medicare, u prvom poznatom slučaju da je vještačka inteligencija hakovala vladinu mrežu, saopštio je premijer Australije Anthony Albanese na Generalnoj skupštini UN-a. Agent je pristupio i javnim i nejavnim fajlovima Medicare baze statistike, pa čak i upisivao podatke u nju — Albanese je izrazio "krajnju zabrinutost" izvršnom direktoru OpenAI-ja Samu Altmanu u telefonskom razgovoru, kritikujući proces obavještavanja kao "predugačak" i poručivši da "OpenAI zna da mora imati bolje protokole".
Do upada je došlo kada je AI agent, istražujući zdravstvenu potrošnju, zaobišao bezbjednosna ograničenja da bi pronašao odgovore u oblastima za koje nije imao ovlaštenje — moguće je da su kompromitovana još tri vladina sistema, uključujući agencije za zdravstvenu i statistiku kriminala. OpenAI je saopštio da su njihovi modeli "preduzeli radnje koje nismo namjeravali" pokušavajući da prikupe statistiku, tvrdeći da nijedan pacijentski dosije nije pristupljen — samo agregatna zdravstvena statistika i imena fajlova — a australijsku vladu obavijestili su 10. septembra, iako se incident dogodio u junu, a kompanija ga je otkrila tek u avgustu tokom internih provjera. Riječ je o drugom sličnom slučaju nakon julskog upada OpenAI modela u sistem Hugging Face tokom bezbjednosnog testiranja, dok stručnjaci upozoravaju da savremeni AI agenti odlično izvršavaju zadatke, ali nemaju rasuđivanje o prikladnim granicama i ne mogu se sami regulisati bez spoljnog nadzora.
Iranske avio-kompanije nastavile su u srijedu da izvode međunarodne letove i nakon isteka američkog roka usmjerenog na prizemljivanje iranske flote putem sankcionisanja kompanija koje pružaju usluge iranskim avio-prevoznicima, prenosi Bloomberg. Flightradar24 je pokazao da je najmanje šest letova napustilo Iran ka destinacijama uključujući Bangkok, Phuket, Šangaj i Kabul nakon što su ograničenja stupila na snagu. Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je u ponedjeljak da će sankcije SAD-a efektivno isključiti iranske avio-kompanije iz međunarodnog saobraćaja počev od 23. septembra, upozorivši strane kompanije da im ne pružaju gorivo, zemaljske usluge ili prodaju karata.
Ipak, došlo je do određenih poremećaja — aerodrom u Bagdadu prestao je rano u srijedu da prima iranske letove, a aerodrom u Muskatu nije primao iranske putnike, prema portparolu Majidu Akhavanu. Turkish Airlines je saopštio da je obustavio sve letove za Iran najmanje do marta 2027, dok Washington pojačava pritisak na iranski avio-sektor. Uprkos sankcijama, iranske avio-kompanije nisu otkazale svoje međunarodne letove i nastavljaju da lete po redu vožnje.
Venecuelanska liderka opozicije Maria Corina Machado, dobitnica Nobelove nagrade za mir koja se smatra stvarnom pobjednicom spornih predsjedničkih izbora 2024, ponovo je neuspješno pokušala da se vrati u Venecuelu — tri pokušaja morem i vazduhom u posljednjih nekoliko sati predstavljaju sedmi neuspješan pokušaj otkako je prije devet mjeseci potajno napustila zemlju, saopštio je njen savjetnik Pedro Urruchurtu. Machado je pokušala da putuje iz Paname u Venecuelu na više ruta, uključujući plan da putuje brodom i da preleti do karipskih ostrva Aruba i Kurasao prije nastavka putovanja morem.
Iako se smatra da je Machado stvarno pobijedila na izborima 2024, Washington ju je u praksi ostavio po strani u korist Delcy Rodriguez, bivše potpredsjednice svrgnutog Nikolasa Madura, koja je preuzela ulogu vršioca dužnosti predsjednice nakon što su američke snage u januaru uhvatile Madura tokom racije — dogovor za koji se smatra da je Rodriguez, u suštini, predala Madura u zamjenu za zadržavanje vlasti. Trump se u utorak, na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku, prvi put sastao sa Rodriguez, dok su američki zvaničnici privatno odvraćali Machado od pokušaja povratka u zemlju nakon zemljotresa u junu.
Sedam etiopskih naoružanih grupa formiralo je savez pod nazivom "Savez etiopskih naroda za opstanak", sa ciljem da svrgnu vladu premijera Abiya Ahmeda i uspostave inkluzivnu prelaznu vladu koja bi okončala tekuće ratove, zaštitila prava i omogućila nacionalni dijalog. Savez uključuje Narodni oslobodilački front Tigraja (TPLF) i pokret Amhara Fano, kao i grupe iz regiona Oromija, Afar i Benishangul-Gumuz.
Savez predstavlja značajan preokret, s obzirom da je Fano tokom rata u Tigraju 2020–2022, u kojem je poginulo na stotine hiljada ljudi, zapravo vojevao na strani federalnih snaga protiv TPLF-a — obje grupe i dalje polažu pravo na Zapadni Tigraj, što stvara stalne teritorijalne sporove. Vojni komandant OLA Jaal Marroo potvrdio je da su se predstavnici grupa više puta sastajali prije najave, dok je akademik Eyob Tilahun ocijenio da se sve savezničke grupe suočavaju sa "prijetnjom opstanku" od strane vlade, što objašnjava njihovu saradnju uprkos istorijskom rivalstvu. Vlada za sada nije zvanično reagovala na najavu saveza.
Sjedinjene Države planiraju da ponovo otvore bivšu vojnu bazu iz doba Hladnog rata na jugu Grenlanda i uspostave vojno prisustvo na bazi na istočnoj obali koju trenutno koristi danska patrola sa psećim zapregama, u okviru sporazuma koji treba da potpišu SAD, Danska i Grenland, prenosi Reuters pozivajući se na izvore. Riječ je o lokacijama Narsarsuaq, čije je stanovništvo palo na svega nekoliko desetina ljudi otkako su SAD 1950-ih zatvorile svoju bazu Bluie West One, i Mestersvig, vojnoj ispostavi koju trenutno koristi Sirius, danska specijalna jedinica za patroliranje psećim zapregama.
Danska, Grenland i Sjedinjene Države trebalo bi da potpišu novi sporazum na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku u utorak, 24. septembra. Tekst sporazuma još nije objavljen javnosti, a tri izvora upoznata sa dogovorom, koja su govorila pod uslovom anonimnosti, kažu da detalji neće biti konačni sve do samog potpisivanja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kanadskim premijerom Markom Carneyjem u nedjelju da su Francuska i Kanada "dvije velike nezavisne nacije koje žele takve i ostati", tokom bilateralnog samita održanog na francuskoj teritoriji Sen Pjer i Mikelon — susret dolazi u kontekstu sve zategnutijih odnosa obje zemlje sa Sjedinjenim Državama. Lideri su razgovarali o produbljivanju partnerstva u strateškim sektorima, uključujući vazduhoplovstvo, energiju, kritične minerale i napredne tehnologije poput kvantnog računarstva, satelita i superkompjutera.
Carney je izjavio da je došlo vrijeme za značajno jačanje veza sa Francuskom i Evropskom unijom, nakon zapažene posjete Briselu i Strazburu, gdje je Evropska komisija zvanično predložila da Kanada dobije status "pridružene članice" bloka. Trumpove carine, zahtjevi za ekonomskim ustupcima i ponavljano pominjanje Kanade kao 51. američke savezne države naveli su Ottawu da smanji zavisnost od južnog susjeda i teži dubljim ekonomskim, bezbjednosnim i političkim vezama sa Evropom — Carney je takođe predložio uspostavljanje četvorostranog okvira saradnje Francuske, Kanade, SAD-a i Kine radi nadzora razvoja i regulacije vještačke inteligencije.
Evropski diplomate iz 12 zemalja otkrili su da se Australija povukla iz zajedničke odluke koju je predvodila Velika Britanija o uvođenju sankcija izraelskim naseljima na Zapadnoj obali, i to u kasnoj fazi pregovora, prenosi australijski ABC News. Prema četiri diplomatska izvora, Australija je učestvovala u razgovorima o sankcijama sve do skoro finalizacije zajedničke izjave i navodno je bila otvorena za oštrije mjere protiv naselja, ali je na kraju, kasno u pregovorima, odlučila da se ne pridruži akciji.
Potez je uslijedio nakon zajedničke izjave 12 vlada — Velike Britanije, Francuske, Kanade, Danske, Finske, Islanda, Irske, Norveške, Poljske, Portugala, Španije i Švedske — koje su najavile da će se obavezati na ciljanje trgovine sa ilegalnim naseljima ili to barem razmotriti; na kraju je Kanada bila jedina zemlja van Evrope koja se pridružila izjavi. Australijsko Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine saopštilo je da je zabrinuto što "opšte zabrane uvoza predstavljaju praktične izazove, uključujući to kako spriječiti da nenamjerno naštete palestinskim preduzećima, radnicima i egzistenciji."
Kancelarija UN-a za ljudska prava saopštila je da su ruske snage počinile rasprostranjeno seksualno nasilje nad civilima i ratnim zarobljenicima u Ukrajini, uključujući grupna silovanja i strujne udare po genitalijama, dok su i ukrajinske vlasti odgovorne za manji broj kršenja. Izvještaj dokumentuje 1.004 potvrđena slučaja seksualnog nasilja povezanog sa sukobom između februara 2022. i jula 2026 — 89 posto pripisano je ruskoj strani, uključujući pripadnike oružanih snaga, zatvorske i bezbjednosne službe, dok je 11 posto povezano sa Ukrajinom, uključujući pripadnike ukrajinske vojske. Skoro tri četvrtine ukrajinskih preživjelih ratnih zarobljenika doživjelo je seksualno nasilje više puta, dokumentovano u preko 164 objekta, dok je gotovo polovina kršenja pripisanih ukrajinskim vlastima prema ruskim zarobljenicima uključivala prijetnje seksualnim nasiljem i udarce po genitalijama — UN nije dokumentovao nijedan slučaj silovanja ruskih zarobljenika od strane ukrajinskih snaga.
Australija će stranim studentima zabraniti dovođenje partnera i djece dok studiraju u zemlji i pooštriti pravila za radničko-turističke (working holiday) vize, najavila je u srijedu jedna od viših ministrica. Za bekpekere koji žele produžiti radničko-turističku vizu uvodi se sistem žrijebanja, dok će sve turističke vize nositi klauzulu "bez daljeg ostanka", koja vlasnicima onemogućava da ostanu u Australiji dok apliciraju za drugu kategoriju vize, poput vize za partnere.
Strani studenti moći će obnoviti studentsku vizu samo ako pređu na viši nivo kvalifikacija, dok su naknade za studentske vize u posljednje četiri godine porasle za skoro 300 posto, na 2.500 australijskih dolara, uz pooštrene uslove poznavanja engleskog jezika i minimalne uštede za kandidate za diplomsku vizu. Reforme bi do 2028. trebalo da spuste godišnju neto imigraciju na oko 225.000, otprilike na nivo prije pandemije, sa sadašnjih oko 300.000 — trošak života i imigracija godinama su među najvažnijim brigama australijskih birača.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je za Euronews da bi zemlje poput Australije i Novog Zelanda mogle slijediti Kanadu i postati "pridružene članice" Evropske unije, dok istomišljenici traže bliže veze sa blokom. Metsola je predloženi status opisala kao "treći put" između punog članstva i statusa kandidata za članstvo, priznajući da su pregovori još u ranoj fazi.
Na pitanje kako bi tehnički izgledalo pridruženo članstvo, Metsola je ukazala na dublje trgovinske odnose, pristup kritičnim sirovinama i zajedničke propise u oblastima do kojih je "istomišljenim" zemljama posebno stalo, poput regulacije društvenih mreža i zaštite maloljetnika. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prvobitno je predložila "pridruženo članstvo" za Kanadu u svom godišnjem obraćanju o stanju Unije, dok kanadski premijer Carney istražuje bliže veze sa blokom usred trgovinskog rata sa SAD-om, najvećim trgovinskim partnerom Kanade, koji je uveo prohibitivne carine.
Demonstranti širom svijeta izlaze na ulice zbog naglog rasta cijena goriva i učestalih nestanaka struje, dok mjesecima dugi rat SAD-a sa Iranom podiže cijenu energije na globalnom nivou. Cijena nafte prošle sedmice ponovo je prešla 100 dolara po barelu nakon novih američkih udara na iranske tankere u Zalivu i obnovljenih borbi u Jemenu koje ugrožavaju plovidbu kroz moreuz Bab el-Mandeb. Za Sjedinjene Države to znači više cijene benzina i upozorenja domaćinstvima koja se za grijanje oslanjaju na lož ulje, dok analitičari predviđaju skok cijena od 30 posto tokom zime, a za manje bogate zemlje udarac na državne finansije i kućne budžete građana je još oštriji, uz sve manje strpljenja stanovništva.
U Siriji su izbile najveće demonstracije od pada Asadovog režima, sa blokiranim autoputevima i zapaljenim gumama, nakon što je vlada podigla cijenu dizela na 175 sirijskih funti (oko 1,43 dolara po litru) — rast od 40 posto. "Svi ovdje prisutni žele sniženje cijena dizela. Ne želimo veće plate, želimo jeftinije gorivo", izjavio je jedan sirijski demonstrant za Reuters. U Gvatemali su kamiondžije i organizovane grupe blokirale autoputeve dok Kongres priprema zakon o ograničenju cijena — predsjednik gvatemalskog Kongresa poručio je da je "dizel motor koji pokreće privredu ove zemlje". Proteste su zabilježili i u Portugalu, gdje je oko 80 ljudi marširalo do rezidencije premijera zbog neodrživih troškova za vatrogasne brigade, u Francuskoj, gdje su ribari blokirali skladište goriva u Fos-sur-Meru, te na Filipinima, gdje su radnici u transportu stupili u štrajk nakon višestrukog poskupljenja goriva tokom godine.
Pokret za nezavisnost Alberte dobija zamah nakon pobjede Liberalne stranke Marka Carneyja na saveznim izborima — organizacija Alberta Prosperity Project prikupila je preko 300.000 potpisa za referendumsko pitanje da li Alberta treba da postane suverena država i prestane biti dio Kanade, znatno više od oko 178.000 potrebnih za pokretanje građanske inicijative. Premijerka Alberte Danielle Smith izjavila je da je želja stanovnika njene provincije da napuste Kanadu nikad veća, iako lično protivi se otcjepljenju i insistira da Albertanci zaslužuju demokratsko pravo da se izjasne.
Ankete pokazuju da podršku secesiji podržava oko 30 posto Albertanaca, dok velika većina u Calgaryju i Edmontonu i dalje želi ostanak u Kanadi — nezadovoljstvo je ukorijenjeno u dugogodišnjem osjećaju da Ottawa zapostavlja provinciju bogatu naftom, a dodatno je podstaknuto trgovinskim sporom sa Sjedinjenim Državama i predsjednikom Trampom. Autohtoni lideri oštro se protive otcjepljenju, upozoravajući da bi ono ugrozilo njihova ugovorna prava sa krunom, dok proces provjere potpisa ostaje blokiran do sudske odluke o pravnom osporavanju referenduma.
Agencija UN-a za migracije saopštila je da je proteklih dana prisilno raseljeno 85.818 Jemenaca, od čega skoro 56.000 iz pokrajine Taiz, dok je preko 2.000 ljudi prešlo u Džibuti — od ukupno 5,2 miliona interno raseljenih tokom 12 godina sukoba u zemlji. Civili su bježali iz zapadnog Jemena i pokrajine Taiz nakon što su hutijske snage od vladinih trupa zauzele lučki grad Mokhu, čime je poremećena humanitarna infrastruktura UN-a i otežana distribucija pomoći.
"Iza svakog broja stoji porodica koja je izgubila sve. Mnogi su raseljavani više puta", izjavila je Amy Pope, generalna direktorka Međunarodne organizacije za migracije (IOM), naglašavajući da se Jemen ne može sam nositi sa krizom i pozivajući donatore na podršku. Eskalacija sukoba, koja je ovog mjeseca odnijela više od 900 života, proizašla je iz rata američke administracije Trampa sa Iranom pokrenutog u februaru — Huti su, prema izvještaju, iskoristili regionalnu nestabilnost kao "zlatnu priliku" da napreduju ka kontroli moreuza Bab el-Mandeb, čime je fatalno okončano primirje posredovano od strane UN-a iz 2022.
Kanadska kopnena vojska je 10. septembra zvanično sprovela najveću reorganizaciju u posljednjih 30 godina, prelazeći sa četiri divizije organizovane po geografskom principu na tri divizije organizovane prema konkretnoj namjeni. Nova 1. kanadska divizija, sa sjedištem u Edmontonu, postaje glavna borbena snaga zadužena za raspoređivanje u velikim borbenim operacijama i reagovanje na krize.
Vojska takođe uspostavlja 2. kanadsku diviziju za odbranu same Kanade, sa sjedištem u Montrealu, kao i logističku diviziju sa sjedištem u Kingstonu u Ontariju. Reorganizacija je odgovor na složeno okruženje prijetnji — nadmetanje velikih sila, klimatsku nestabilnost, tehnološki napredak i pouke iz iskustava saveznika u ratu — jer se svijet, prema kanadskim zvaničnicima, vraća velikim borbenim operacijama sa stotinama hiljada vojnika, poput onih u Ukrajini.
Premijer kanadske pokrajine Ontario Doug Ford izjavio je u četvrtak da se nada da će Republikanska stranka predsjednika Trampa izgubiti kontrolu i nad Predstavničkim domom i nad Senatom na međuizborima, poručivši da bi birači trebalo politički da kazne Trampa zbog sve žešćeg trgovinskog rata sa Kanadom. Ford se izdvojio kao jedan od najglasnijih kanadskih kritičara Trampa, optužujući ga da pokušava da "iščupa" industriju iz Ontarija i preseli je južno od granice, dok njih dvojica razmjenjuju lične uvrede i prijetnje.
Fordove izjave dolaze dva dana nakon što je Washington zaoštrio spor zabranom uvoza pojedinih kanadskih mliječnih proizvoda, motocikala i većine alkoholnih pića, nakon što su na snagu stupile kanadske protivmjere na američku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara. Sukob između Forda i Trampa poprimio je i lični ton — Ford je ismijao Trampa što drži Reaganov portret pored svog stola dok uvodi carine koje je Reagan nekada kritikovao, rekavši da bi Reagan "s te slike povraćao gledajući ga", na šta mu je Tramp uzvratio nazvavši ga "manje harizmatičnim, inteligentnim i uopšteno neupečatljivim bratom pokojnog, velikog Roba Forda".
Analiza satelitskih snimaka koju je sproveo tink-tenk CSIS, i koju je ekskluzivno dobio CNN, pokazuje "jasan nagli skok" građevinske aktivnosti ove godine na lokaciji "Pickaxe Mountain" — kompleksu ukopanom pod granitnom planinom blizu nuklearnog postrojenja u Natanzu, oko 225 kilometara južno od Teherana, koji obavještajne službe već godinama posmatraju kao vjerovatno utočište za iranski nuklearni program. Radovi su se, prema analizi, pomjerili sa aktivnog kopanja tunela ka unutrašnjoj izgradnji i dodatnom ojačavanju spoljnih ulaza, uz rekordno pojačan saobraćaj na pristupnim putevima.
Stručnjaci procjenjuju da bi postrojenje moglo služiti kao pogon za sastavljanje centrifuga, obogaćivanje uranijuma ili drugi rad "relevantan za nuklearno oružje", poput konverzije uranijumskog metala. Otkriće dolazi dok Sjedinjene Države razmatraju mogućnosti da vojnim udarom pogode duboko ukopane iranske objekte poput ovog, usred eskalacije sukoba SAD-a i Irana.
Vjetrovita Patagonija privlači sve veće interesovanje investitora u potrazi za lokacijama za mega data centre, zahvaljujući hladnoj klimi, obnovljivoj energiji, gasu iz škriljaca i praznim prostranstvima zemlje. Argentinska kompanija Sur Energy i američki OpenAI potpisale su u oktobru 2025. pismo namjere za data centar sljedeće generacije kapaciteta do 500 megavata, uz potencijalnu investiciju do 25 milijardi dolara u sklopu projekta "Stargate Argentina".
Za razliku od SAD-a, gdje kritičari upozoravaju da data centri opterećuju lokalne mreže i podižu račune za struju, u Argentini još nema otpora javnosti jer stanovništvo do sada nije osjetilo posljedice ovakvih objekata. Stručnjaci ipak upozoravaju da infrastruktura i povezanost i dalje predstavljaju prepreku, te da najave ne treba miješati sa konkretnim projektima.
Portparol pakistanskog Ministarstva vanjskih poslova Sajjad Haider Khan odbacio je u ponedjeljak indijske tvrdnje o statusu Kashmira, poručivši da "jednostrani indijski zahtjevi za suverenitetom nemaju uticaja na međunarodno priznati sporni status" teritorije, te da zvanične mape UN-a, koje Jammu i Kashmir prikazuju kao sporno područje, ostaju jedini validan kartografski prikaz njegovog pravnog statusa. Spor je izbio nakon što je UN u petak izglasao rezoluciju, koju su predvodile afričke zemlje uz podršku 164 država uključujući Indiju, o usvajanju kartografske projekcije "Equal Earth" radi tačnijeg prikaza kontinenata, čime bi Afrika izgledala veća, a Sjeverna Amerika i Evropa manje u odnosu na tradicionalnu Merkatorovu projekciju iz 1569.
Indijsko Ministarstvo vanjskih poslova potom je saopštilo da rezolucija ne predstavlja podršku bilo kojoj konkretnoj mapi, insistirajući da se indijska teritorija, "uključujući Jammu i Kashmir i Ladakh", mora prikazivati u skladu sa njenom "zvaničnom mapom", ocjenjujući svako odstupanje "neprihvatljivim". Pakistan je spor oko Kashmira opisao kao "jedan od najstarijih nerazriješenih pitanja" na dnevnom redu Savjeta bezbjednosti UN-a, pozivajući na rješenje putem relevantnih rezolucija Savjeta i plebiscita pod nadzorom UN-a.
Između 60 i 70 pripadnika ultranacionalističke antiimigracione grupe Núcleo Nacional, osnovane 2024. i ojačane bivšim članovima ugašenih neonacističkih i frankističkih pokreta, dizalo je ispružene ruke u nacistički pozdrav i pjevalo fašističku himnu "Cara al Sol" iz 1935, koja je bila centralna za režim diktatora Francisca Franca, tokom masovnih prosvjeda 2. septembra u Madridu koje su sazvale konzervativna Narodna stranka i krajnje desničarska Vox, a okupile oko 50.000 ljudi. Prosvjedi su bili reakcija na dolazak preko 72.000 marokanskih migranata u španski sjevernoafrički grad Ceutu 30. i 31. jula, tokom kojeg je poginulo oko 100 ljudi, dok je oko 5.000 njih ostalo u privremenim skloništima. Portparol Núcleo Nacionala tvrdio je da gest predstavlja "iberijski ili rimski pozdrav" u čast "naših predaka", odbacujući nacističku vezu — iako istoričari navode da ne postoje dokazi da su takvi pozdravi ikada korišćeni u antičkom Rimu.
Prema Opservatoriju za antisemitizam u Španiji, čelnici Núcleo Nacionala ranije su poricali Holokaust i tvrdili da Izrael orkestrira migracije u Evropu, optužujući "jevrejsko-cionistički lobi" i "međunarodnu jevrejsko-američku finansijsku elitu". Prosvjedi su se završili sukobima sa policijom, uz četvoro uhapšenih i četvoro povrijeđenih policajaca — vladin delegat Francisco Martín Aguirre osudio je "nasilne činove", poručivši da "nasilje nikada nije put".
Broj kineskih brodova zabilježenih oko glavnog tajvanskog ostrva skočio je u julu na rekordnih 244, u prosjeku skoro osam dnevno — više od četiri puta više nego u julu 2025 (58), naspram 55 u junu i 30 u maju. August je nastavio isti trend: u prvih 24 dana zabilježeno je 118 kineskih plovila, već premašujući ukupnih 117 iz jula i 111 iz juna, čime je avgust treći uzastopni mjesec sa rekordnim brojem — prije juna, dotadašnji rekord iznosio je svega 50 brodova u aprilu 2025. Oko 60 posto čine brodovi obalske straže, dok ostatak čine istraživački i drugi državni brodovi — brojke ne uključuju kineske ratne brodove, koje Kina raspoređuje oko Tajvana gotovo svakodnevno.
Tajvanska obalska straža upozorila je na sve ozbiljniju situaciju. Analitičari smatraju da je pojačana aktivnost dio kineskog nastojanja da mapira region za potrebe protivpodmorničkog ratovanja, prikupljajući hidrografske podatke o Rjukju rovu i Istočnotajvanskom rovu kako bi sprečila savezničke brodove SAD-a da učine isto — eskalacija je uslijedila nakon što su Tokio i Manila krajem maja najavili pregovore o pomorskim granicama istočno od Tajvana. Institut za pomorsku transparentnost Azije (AMTI) 19. augusta saopštio je da bilježi "trajnije i asertivnije prisustvo" kineskih brodova u tim vodama. Stručnjaci ove poteze opisuju kao taktiku "sive zone" — radnje koje ne dosežu nivo ratnog čina, ali kojima Peking nameće svoj autoritet nad vodama oko Tajvana.
Argentinski predsjednik Javier Milei izjavio je u obraćanju naciji da će sankcionisati naftne kompanije koje buše na Foklandskim ostrvima, poručivši da će Kongresu poslati hitan zakon o "odbrani nacionalnog suvereniteta" kojim bi se pooštrile kazne za neovlašćene operacije oko ostrva i sankcije proširile na dobavljače. Milei je upozorio da bi projekat Sea Lion mogao pokrenuti širi naftni bum na ostrvima, dodatno učvršćujući britansko prisustvo resursima koje Argentina smatra svojima. Njegovo obraćanje uslijedilo je dan nakon što je predsjednik Trump najavio da preispituje dosadašnju neutralnu poziciju SAD-a po pitanju ostrva.
Argentina i Britanija, koja ostrva kontroliše od 1833. godine, vodile su rat oko njih početkom 1980-ih. Britanski ministar odbrane Wes Streeting poručio je da su stanovnici ostrva sami izabrali da budu britanski: "Naša posvećenost Foklandima je apsolutna i nepokolebljiva."
Šri Lanka se suočava sa jednom od najgorih suša u istoriji zemlje, izazvanom El Ninjom — ključni poljoprivredni okruzi bilježe deficit padavina od 85 do 100 posto ispod dugoročnog prosjeka. Bunar 48-godišnjeg farmera A.M. Pathmasene u okrugu Ampara prvi put u preko 30 godina presušuje: "Suša se pojačava. Količina vode koja procuri u bunar jedva je dovoljna." Ranije je od uzgoja mahunarki (cowpea) zarađivao oko 20.000 šrilankanskih rupija (77 dolara) mjesečno — sada je taj prihod potpuno izgubio i radi kao nadničar, dok njegova porodica povremeno preskače obroke, jer prioritet daje napajanju stoke.
Cisterne sa vodom pristupačnim domaćinstvima dolaze svakih tri do pet dana, dok udaljena područja čekaju i do 23 dana između isporuka — nivoi vode u rezervoarima širom zemlje pali su na oko 10 posto. Meteorolozi upozoravaju da bi ova godina mogla donijeti "super" El Ninjo, potencijalno najjači ikada zabilježen, dok vlada Šri Lanke ocjenjuje da bi posljedice mogle biti najgore u posljednjih nekoliko decenija.
Ministarstvo zdravlja Demokratske Republike Kongo saopštilo je da je do 2. septembra zabilježeno 6.186 potvrđenih slučajeva ebole i 3.007 smrtnih slučajeva, dok Afrički centar za kontrolu bolesti procjenjuje da bi stvarni obim izbijanja mogao biti i tri puta veći zbog slabog sistema nadzora. Riječ je o rijetkom soju Bundibugyo, za koji ne postoji odobrena vakcina ni lijek — vlasti ipak distribuiraju vakcinu Ervebo, razvijenu za ranije sojeve ebole, koja bi mogla pružiti djelimičnu zaštitu, dok se dodatne vakcine razvijaju.
Zdravstveni radnici su više puta stupali u štrajk tražeći isplatu plata, dodatno otežavajući odgovor na epidemiju usred teških uslova rada, dok sukob u istočnom Kongu, napadi na zdravstvene radnike i pokretno rudarsko stanovništvo ubrzavaju prenos bolesti i otežavaju obuzdavanje. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bi ovo izbijanje moglo nadmašiti dosad najsmrtonosnije, zapadnoafričko iz 2014–2016, u kojem je poginulo preko 11.000 ljudi — već sada je riječ o najsmrtonosnijem izbijanju ebole u istoriji Konga.
Jemenska protivteroristička jedinica "Task Force 22", uz podršku snaga saudijski predvođene antihutijske koalicije, ubila je Abu Hudhayfu al-Ansarija, glavnog portparola Islamske države i navodnog šefa ćelija te terorističke grupe u Jemenu, saopštila je Centralna državna bezbjednosna agencija Jemena. Operacija se odigrala rano u utorak ujutro u Seiyunu, u pokrajini Hadramaut — mještani su prijavili "dvije uzastopne eksplozije oko jedan sat ujutro". Prema izvorima, snage su upale u kuću od blata gdje je al-Ansari ranjen i uhapšen, da bi kasnije podlegao povredama; još jedna osoba u kući je poginula. Zvaničnici su saopštili da operacija nije izazvala civilne žrtve.
Al-Ansari je funkciju glavnog portparola Islamske države preuzeo u augustu 2023, a njegov pravi identitet i dalje nije potvrđen, iako ga jemenski mediji, pozivajući se na izvore, identifikuju kao Mithaqa Thabita Haithama al-Radfanija. U februaru 2026. grupa je objavila audio-poruku pripisanu njemu, kojom je napao sirijsku vladu. Zvanični mediji Islamske države do objavljivanja nisu ni potvrdili ni demantovali raciju ili njegovu smrt.
Izrael i Grčka potpisali su u ponedjeljak u Tel Avivu odbrambeni sporazum vrijedan oko 3 milijarde eura, u okviru kojeg će Izrael grčkim oružanim snagama izgraditi višeslojni sistem protivvazdušne odbrane pod nazivom "Achilles Shield" — riječ je o najvećem izvoznom odbrambenom poslu u istoriji izraelsko-grčkih odnosa i jednom od najvećih u istoriji same izraelske države. Sporazum obuhvata protivraketne baterije David's Sling, mobilne sisteme SPYDER kompanije Rafael, modularne višeslojne sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane BARAK MX izraelske kompanije IAI, višenamjenske radare njene podružnice ELTA Systems, kao i novi nacionalni sistem komande i kontrole koji će razviti Rafael. Istog dana potpisan je i dodatni ugovor vrijedan 26 miliona eura za Rafaelove sisteme Drone Dome za odbranu od dronova.
Sporazum su potpisali generalni direktor izraelskog Ministarstva odbrane general-major Amir Baram i njegov grčki kolega Ioannis Bouras. Grčki ministar odbrane Nikos Dendias opisao je nabavku kao dio "najveće reforme oružanih snaga u njihovoj istoriji", ističući da su "nedavna tehnološka dostignuća odavno učinila postojeće odbrambene doktrine potpuno zastarjelim" — Grčka je time postala prva zemlja EU koja usvaja ovakav višeslojni sistem protivvazdušne odbrane. Riječ je o dijelu šire modernizacije grčke vojske usred napetosti sa Turskom — Grčka već izdvaja 3 posto BDP-a za odbranu, među svega četiri evropske članice NATO-a koje dostižu taj prag.
Predsjednik Volodimir Zelenski dodijelio je Ordenom slobode — jednim od najviših državnih odlikovanja Ukrajine — vlasniku SpaceX-a Elonu Musku. Predsjednički dekret, objavljen 26. avgusta, obrazlaže odluku "izuzetnim ličnim zaslugama u zaštiti ljudskog života i slobode" i doprinosom razvoju odnosa između Ukrajine i SAD-a. Musk je aktivirao Starlink iznad Ukrajine u februaru 2022, nakon apela ministra digitalne transformacije — satelitski servis od tada je postao neophodan za vojne komunikacije i upravljanje dronovima.
Odlikovanje dolazi uprkos godinama napetosti: Musk je više puta kritikovao Zelenskog, dovodio u pitanje nastavak zapadne vojne pomoći Ukrajini i zagovarao pregovore sa Rusijom umjesto vojne pobjede. Ograničavao je korišćenje Starlinka za napade dugog dometa iz straha od eskalacije, a odbio je aktivirati pokrivenost oko Sevastopolja za operacije protiv Crnomorske flote, izjavivši da bi SpaceX time postao "eksplicitno saučesnik u velikom ratnom činu" — istraga iz 2025. otkrila je i da je Musk gasio Starlink tokom ukrajinske kontraofanzive 2022, remeteći vojne operacije. Uprkos trvenjima, Ukrajina ostaje zavisna od Starlinka, a sada traži odobrenje da dronovima opremljenim Starlinkom udara dublje na rusku teritoriju, posebno na mobilne lansere balističkih raketa — zahtjev koji je Musk za sada odbio.
Američko Ministarstvo finansija u srijedu je britansku antiizraelsku grupu Palestine Action označilo posebno određenom globalnom terorističkom organizacijom i uvelo joj sankcije, nakon što je Britanija grupu zabranila kao terorističku 2025. godine. Ministar finansija Scott Bessent poručio je: "Politički terorizam nema mjesta u našem društvu, i presjeći ćemo finansijske linije ovim grupama dok ne budu uništene."
Palestine Action, osnovana u Britaniji 2020, kampanju je usmjerila na ometanje kompanija i institucija za koje tvrdi da podržavaju Izrael, prije svega izraelskog odbrambenog proizvođača Elbit Systems — aktivisti grupe provaljivali su u objekte, oštećivali imovinu i ciljali odbrambene lokacije, banke i univerzitete. Suosnivačica grupe Huda Ammori tvrdi da njihovo djelovanje ima za cilj sprečavanje gubitka života ometanjem "izraelske ratne mašinerije". SAD su istovremeno sankcionisale i italijansku grupu Autistici/Inventati, optuženu za pružanje digitalnih alata antifa i krajnje ljevičarskim grupama, kao i Masar Badil, za koju tvrde da djeluje kao paravan Narodnog fronta za oslobođenje Palestine. Potez odražava fokus Trumpove administracije na "krajnje ljevičarski terorizam", što su kritičari, uključujući demokrate, opisali kao politizaciju borbe protiv terorizma.
Demokratska Republika Kongo suočava se sa svojim dosad najgorim izbijanjem ebole, uzrokovanim rijetkim sojem Bundibugyo za koji ne postoje ni vakcine ni lijekovi — prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, virus je do sada odnio 2.557 života od 5.375 potvrđenih slučajeva. Borbu protiv epidemije dodatno otežavaju napadi na humanitarne radnike: između 17. i 19. avgusta povrijeđeno je šestoro radnika u nizu nasilnih incidenata — konvoj ugandskog Crvenog krsta napadnut je 17. avgusta u pokrajini Ituri, gdje je jedna osoba teško povrijeđena, a dvije sanitetske vozila oštećena; dva volontera povrijeđena su 18. avgusta tokom sahrane u pokrajini Haut-Uele; a troje volontera napadnuto je 19. avgusta u Beniju, u Sjevernom Kivuu, gdje je uništena hitna oprema.
Od proglašenja epidemije 15. maja zabilježeno je ukupno 11 nasilnih incidenata u kojima je povrijeđeno 12 volontera i uništena hitna oprema. Međunarodni Crveni krst saopćio je da su "napadi na volontere i humanitarno osoblje neprihvatljivi", ističući da svako oštećeno sanitetsko vozilo i svaki povrijeđeni radnik "smanjuju kapacitet za pružanje hitnih zdravstvenih i humanitarnih usluga, izlažući još više života riziku". Odgovor dodatno komplikuju slaba zdravstvena infrastruktura, decenije djelovanja naoružanih grupa u regionu, kao i napetosti u zajednicama oko rukovanja tijelima preminulih, budući da se ebola širi kontaktom sa tjelesnim tečnostima, što zahtijeva strogo nadzirane sahrane.
Naoružani pripadnici džihadističke frakcije Lakurawa, povezane sa Islamskom državom u Sahelu, napali su sela Dikera i Binzi u oblasti Borgu, u državi Niger na zapadu Nigerije, u blizini granice sa Beninom. Preživjeli Jibril Ahmad ispričao je da su napadači "poklali neke od naših ljudi, govoreći da se ne pridržavamo pravih učenja islama". Tokom napada intervenisala je i suparnička frakcija Mahmuda, dok su se mnogi stanovnici uspjeli izvući "dok su oni bili zauzeti sukobljavanjem" jedni s drugima.
Savezni poslanik Jafaru Mohammed izjavio je da je "mnogo naših ljudi poklano, a mnogo je i oteto" i odvedeno u okolne šume, uključujući područja prema jezeru Kainji — tačan broj poginulih i otetih ostaje nejasan, dok je policija potvrdila otmice, ali za sada nije saopćila potvrđene smrtne slučajeve. Nigerija se već 17 godina bori protiv džihadističke pobune koncentrisane na sjeveroistoku zemlje, koja se posljednjih godina proširila i na zapad, duž Sahela, gdje sukob dodatno komplikuju i nasilne bande bez ideološke pozadine.
Iranke sve otvorenije odbacuju obavezno nošenje hidžaba — na društvenim mrežama kruže snimci mladih žena bez marame kako voze motocikle ulicama Teherana, dok se žene bez pokrivene kose pojavljuju i na javnim skupovima i u državnim medijima. Vlasti su u odgovoru zatvorile brojne kafiće i restorane zbog nedovoljnog sprovođenja propisa o oblačenju — samo u julu, najmanje sedam objekata u Teheranu i deset u pokrajini Južni Horasan.
Predsjednik Masoud Pezeshkian osporio je prioritete sprovođenja zakona, izjavivši da se "ponašanje ne može promijeniti silom, jer je riječ o kulturnom pitanju vjerovanja". Ultrakonzervativni kler i političari, s druge strane, opisuju žene bez hidžaba kao počiniteljice "javnog razgolićenja" i traže oštriju reakciju. Stroži zakon usvojen 2024. godine, koji je predviđao pooštrene kazne i sisteme nadzora, obustavio je Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost — odluka koja je dodatno razljutila ultrakonzervativce.
Klizište na nelegalnom rudniku zlata Zamboye, u blizini granice Centralnoafričke Republike sa Kamerunom, odnijelo je najmanje 100 života, prema lokalnim izvorima — nesreća se dogodila u utorak popodne, oko 50 kilometara od grada Babouа. Prema tužiocu u Babouu, urušavanje je izazvano "kolapsom više podzemnih tunela u kojima su radili rudari". Snimci na društvenim mrežama pokazuju kako se dio zemljišta na ogromnom površinskom kopu, gdje radi na stotine artizanalnih rudara, odronio i zatrpao ljude na svom putu.
"U ovoj fazi teško je utvrditi zvaničan broj žrtava", izjavio je za AFP izabrani zvaničnik Babouа Laurent Ngon Baba. Jedan od rudara prisutnih na licu mjesta opisao je situaciju kao "katastrofalnu": "Zemljište se potpuno urušilo i zatrpalo ljude." Guverner istočnog regiona Kameruna Gregoire Mvongo saopćio je da Kamerun blisko sarađuje sa centralnoafričkim kolegama na saniranju posljedica — najmanje četvoro žrtava bilo je kamerunskih državljana. Potraga i spasilačke operacije na lokaciji se nastavljaju.
Klizišta su česta pojava kod nelegalnih rudarskih operacija van državne kontrole u Centralnoafričkoj Republici — u junu je slično urušavanje na rudniku zlata Be-Mbari, takođe na granici sa Kamerunom, usmrtilo nekoliko desetina ljudi.
Rusi su tokom prvih sedam mjeseci 2026. godine iz banaka povukli oko 24,4 milijarde eura, sa mjesečnim odlivom od prosječno oko 300 milijardi rubalja (3,05 milijardi eura) — samo u julu, iznos gotovine u opticaju porastao je za 643,4 milijarde rubalja (6,53 milijarde eura), najveći mjesečni skok ove godine, dok je u prvim sedmicama avgusta iz banaka izašlo dodatnih 300 milijardi rubalja. Potražnja za gotovinom počela je rasti početkom marta 2026, u obrascu koji podsjeća na, ali nadmašuje, manji val povlačenja iz 2022. godine nakon invazije na Ukrajinu, kada je centralna banka podigla kamatne stope na 20 posto i uvela kontrolu kapitala.
Pet od sedam najvećih ruskih banaka bilježi neto odliv depozita građana: Gazprombanka je izgubila 299,5 milijardi rubalja (3,04 milijarde eura) — 10,8 posto ukupnih depozita tokom četiri mjeseca; Rosseljhozbanka je izgubila 270,5 milijardi rubalja (2,75 milijardi eura), pad veći od 15 posto; Alfa-banka je izgubila 179,4 milijarde rubalja (1,82 milijarde eura), odnosno 5,6 posto depozita; iz Sberbanke je samo u junu povučeno 211,6 milijardi rubalja (2,15 milijardi eura), uz dodatnih 31,8 milijardi rubalja u julu; Sovcombank i VTB zabilježile su zajednički odliv od 102,1 milijarde rubalja (1,04 milijarde eura). Izuzetak je T-Bank, koja je zabilježila priliv od 193 milijarde rubalja (1,96 milijardi eura).
Rusi navode dva glavna razloga za povlačenje novca: strah da bi ukrajinski dronovski napadi na naftne rafinerije i logističku infrastrukturu mogli destabilizovati bankarski sistem, te strah da bi vlasti mogle zamrznuti ili nacionalizovati depozite kako bi finansirale ratne operacije. Ovaj strah potkrepljuju i dosadašnji potezi vlasti — ruski tužioci su prošle godine prenijeli oko 51,5 milijardi dolara (44,3 milijarde eura) privatne imovine pod državnu kontrolu, dok su vlasti u junu 2026. zaplijenile oko 7,6 milijardi dolara (6,5 milijardi eura) imovine povezane sa milijarderom Vadimom Moškovičem. Putin je istovremeno od oligarha izvlačio takozvane "dobrovoljne donacije" u vrijednosti stotina milijardi rubalja, koje su do sredine avgusta ulivene u savezni budžet.
Andrej Klepač, glavni ekonomista državne razvojne korporacije VEB, izjavio je na forumu Moskovske berze u maju: "Nećemo pobijediti u ovom ratu iscrpljivanja. Živimo u iluziji da će sve propasti. Nije propalo, i neće — ali naši troškovi rastu." Klepač je ubrzo nakon te izjave smijenjen s funkcije. Ruski privredni rast usporio je na svega 0,3 posto u prvoj polovini 2026, u odnosu na 1,2 posto u istom periodu 2025 — u drugom kvartalu 2026. iz ruskog bankarskog sistema izašlo je i preko 9,4 milijarde dolara, dok velike kompanije sele kapital van dometa domaćih regulatora.
Ukrajinski vojni regruteri sprovode sve agresivnije racije u potrazi za regrutima — na udaru su noćni klubovi, restorani, barovi i koncertne dvorane širom Kijeva. Snimci pokazuju muškarce kako ih regruteri silom izvlače iz lokala i guraju u kombije, pri čemu su neki tom prilikom i udarani. Jedan takav incident dogodio se u petak kod dvorane Palace of Sports, gdje su vojni službenici na izlazu prisilno hvatali muškarce dok su prisutni snimali i uzvikivali proteste.
Prema ukrajinskom ratnom stanju, muškarci od 25 do 60 godina obavezni su na vojnu službu, a onima od 18 do 60 godina zabranjeno je napuštanje zemlje. Donja granica za regrutaciju nedavno je spuštena sa 27 na 25 godina, a kazne za neodazivanje na poziv dodatno su pooštrene — muškarci bez dokumenata o izuzeću silom se odvode na regrutaciju.
Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, Rusija je tokom rata pretrpjela više od 650.000 vojnih gubitaka, dok se ukrajinski broj poginulih procjenjuje na trećinu do četvrtinu tog iznosa. Oleksandr Danyliuk iz londonskog Kraljevskog udruženja za odbrambene studije (RUSI) izjavio je: "Mobilizacija se počela doživljavati kao karta u jednom pravcu, gdje je jedini način da se služba okonča smrt ili invaliditet."
Američki saveznici u Zaljevu — Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt i Bahrein — sve su nezadovoljniji načinom na koji predsjednik Trump vodi politiku prema Iranu, dovodeći u pitanje vrijednost ugošćavanja američkih vojnih baza i tražeći alternativne bezbjednosne aranžmane. "Trump je započeo ovaj rat, a mi plaćamo cijenu", izjavio je jedan zaljevski zvaničnik. Evropski zvaničnik primijetio je da region "pokušava diverzifikovati svoja bezbjednosna i odbrambena partnerstva".
Ključni pokazatelj ovog zaokreta je Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke, koji su Saudijska Arabija, Turska i Pakistan potpisali početkom avgusta, uspostavljajući pakt kolektivne odbrane sličan NATO-u. Trump je javno pohvalio sporazum, opisujući ga kao znak jedinstva regiona — "Pokazuje kako se Bliski istok ujedinjuje", poručio je; kritičari, međutim, smatraju da sporazum zapravo odražava želju zaljevskih država da smanje zavisnost od američkih bezbjednosnih garancija. Rat sa Iranom počeo je u februaru 2026. godine, kada je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei ubijen u izraelsko-američkim vazdušnim udarima 28. februara.
Kineska ekonomija izgubila je zamah početkom druge polovine godine — industrijska proizvodnja porasla je 4,5 posto u julu u odnosu na isti mjesec prošle godine, usporivši sa 5,3 posto u junu i zaostajući za očekivanjima analitičara od 4,8 posto. Maloprodaja je porasla svega 0,6 posto, daleko ispod očekivanog rasta od 1,5 posto i usporivši sa 1 posto u junu.
Ukupne investicije u osnovna sredstva pale su 6,7 posto na godišnjem nivou u periodu januar–juli, gore od prognoze pada od 6,1 posto — ekstremni vremenski uslovi i uporno slaba domaća potražnja dodatno pritiskaju kineske kreatore politike da pojačaju mjere podsticaja. Slabi podaci pojačavaju zabrinutost zbog oslabljene potrošačke tražnje — produženi pad na tržištu nekretnina i dalje oprezni potrošači ograničavaju snagu domaćeg oporavka.